Vitamin B2 ključan je za cijelo tijelo i to ne samo za energiju - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Vitamin B2 ključan je za cijelo tijelo i to ne samo za energiju

Nedostatak riboflavina, ili ariboflavinoza, rijetko je stanje, no njegovi simptomi često se zanemaruju. Među najprepoznatljivijim znakovima su bolne pukotine u kutovima usana (angularni stomatitis), ispucale usne i upaljen, ljubičast jezik. Foto: Shutterstock

Vitamin B2, poznatiji kao riboflavin, esencijalan je nutrijent koji tijelu osigurava energiju. Iako ga nalazimo u brojnim namirnicama, nedostatak može uzrokovati niz neugodnih simptoma koje mnogi zanemaruju.

Iako često u sjeni poznatijih vitamina C i D, vitamin B2, ili riboflavin, jedan je od temeljnih nutrijenata za ljudsko zdravlje. Kao vitamin topiv u vodi, tijelo ga ne skladišti, stoga ga je nužno svakodnevno unositi prehranom. Njegova najvažnija uloga je u proizvodnji energije. Riboflavin je ključna komponenta koenzima FMN i FAD, koji u stanicama pomažu pretvoriti ugljikohidrate, masti i proteine u iskoristivu energiju (ATP). Bez dovoljne količine riboflavina, ovaj temeljni proces bio bi ozbiljno narušen, a tijelo bi ostalo bez svog primarnog goriva.

Održavanje zdravlja kože, kose i sluznice

No, njegova uloga daleko nadilazi puko stvaranje energije. Djeluje i kao antioksidans, sudjelujući u obnavljanju glutationa koji štiti stanice od oštećenja. Održavanje zdravlja kože, kose i sluznice probavnog sustava također ovisi o ovom vitaminu. Osim toga, riboflavin je nužan za aktivaciju drugih vitamina, poput B6 i folne kiseline, te pomaže pretvoriti triptofan u niacin (vitamin B3). Njegova prisutnost ključna je i za zdravlje očiju, jer može pomoći u prevenciji katarakte, te sudjeluje u proizvodnji crvenih krvnih stanica i metabolizmu željeza.

Među najprepoznatljivijim znakovima su bolne pukotine u kutovima usana (angularni stomatitis), ispucale usne i upaljen, ljubičast jezik. Problemi se mogu očitovati i na koži, najčešće kao seboreični dermatitis oko nosa i na licu.

Nedostatak riboflavina, ili ariboflavinoza, rijetko je stanje, no njegovi simptomi često se zanemaruju. Među najprepoznatljivijim znakovima su bolne pukotine u kutovima usana (angularni stomatitis), ispucale usne i upaljen, ljubičast jezik. Problemi se mogu očitovati i na koži, najčešće kao seboreični dermatitis oko nosa i na licu. Oči također mogu patiti – postaju osjetljive na svjetlost, suzne i peku. Budući da je ključan za energiju, opći umor i slabost česti su pratioci nedostatka, a u težim slučajevima može dovesti i do anemije.

Kronični alkoholizam značajno ometa apsorpciju riboflavina, dok osobe s poremećajima prehrane poput anoreksije ili s intolerancijom na laktozu moraju obratiti posebnu pažnju na alternativne izvore kako bi izbjegle deficit.

Iako je nedostatak rijedak, određene skupine ljudi imaju povećan rizik. Trudnice i dojilje trebaju veće količine zbog razvoja djeteta, kao i sportaši zbog ubrzanog metabolizma. Vegetarijanci koji izbjegavaju mliječne proizvode i jaja također su ugroženi jer su to bogati izvori. Kronični alkoholizam značajno ometa apsorpciju riboflavina, dok osobe s poremećajima prehrane poput anoreksije ili s intolerancijom na laktozu moraju obratiti posebnu pažnju na alternativne izvore kako bi izbjegle deficit.

Gdje pronaći vitamin B2?

Najbolji izvori riboflavina su mliječni proizvodi poput mlijeka i sira, jaja te meso, osobito jetra i bubrezi. Dobri izvori su i piletina te riba poput lososa. Od biljnih namirnica ističu se zeleno lisnato povrće poput špinata i brokule, bademi, gljive te obogaćene žitarice. Važno je znati da je vitamin B2 osjetljiv na svjetlost; izlaganje mlijeka suncu u prozirnoj boci može uništiti do 50 posto riboflavina, zbog čega se danas koriste neprozirna pakiranja. Također, gubi se kuhanjem u vodi, pa se preporučuje kuhanje na pari.

Može li se pretjerati?

Jedna od dobrih vijesti je da je toksičnost riboflavina praktički nepostojeća. Kako je topiv u vodi, tijelo ne stvara zalihe, a svaki višak izlučuje se urinom. Jedina nuspojava visokih doza je bezopasna promjena boje urina u jarko žutu. Preporučeni dnevni unos za odrasle muškarce je oko 1,3 miligrama, a za žene 1,1 miligram, s tim da su potrebe veće tijekom trudnoće i dojenja. Iako predoziranje nije briga, visoke doze suplemenata, primjerice 400 miligrama dnevno, pokazale su se korisnima u prevenciji migrena, no takvu terapiju treba provoditi isključivo uz konzultacije s liječnikom. Za većinu ljudi, uravnotežena prehrana bit će dovoljna za zadovoljavanje potreba za ovim nezamjenjivim vitaminom.

( Ordinacija.hr )

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo