Specijalna bolnica Arithera je specijalizirana ustanova koja pruža suvremenu ortopedsku dijagnostiku, operativno liječenje i rehabilitaciju uz naglasak na individualni pristup pacijentu.
Bol u kuku ili koljenu mnogi dugo pokušavaju “držati pod kontrolom” tabletama protiv bolova, fizikalnom terapijom, infiltracijama ili ortopedskim pomagalima. I to je često prvi, očekivani korak u liječenju. No kada bol ne prolazi, kada se zglob deformira, pokret postaje sve ograničeniji, a svakodnevne aktivnosti poput hodanja, ustajanja, vožnje automobila, odlaska u kupovinu ili održavanja osobne higijene postanu napor, konzervativne metode više najčešće nisu dovoljne.
Upravo tada treba uzeti u obzir i neke druge metode liječenja, a jedna od njih je ugradnja totalne endoproteze, odnosno ugradnja umjetnog zgloba. Kako objašnjava doc. dr. sc., prim. Mladen Miškulin, dr. med., specijalist ortopedije iz SB Arithere, ključni znakovi da je vrijeme za razmatranje operacije nisu samo nalaz na snimci, nego i stvaran utjecaj bolesti na život pacijenta.
Kada bol počne određivati svakodnevicu
Odluka o ugradnji totalne endoproteze nikada se ne donosi samo na temelju jedne snimke ili jedne tegobe. Uz radiološki uznapredovalu degeneraciju zgloba, poput suženja ili nestanka zglobne pukotine, osteofita ili slobodnih tijela u zglobu, važan je i podatak koliko bol remeti san, kretanje, samostalnost i kvalitetu života.
“Odluka o ugradnji totalne endoproteze temelji se na individualnoj procjeni pacijenta. Najčešće govorimo o bolovima koji traju godinama, a njihov se intenzitet postupno pojačava kroz vrijeme”, objašnjava doc. dr. sc., prim. Mladen Miškulin, dr. med., specijalist ortopedije te dodaje kako se s vremenom opseg pokreta progresivno smanjuje te je najčešće praćen pojačanjem bolova u oštećenom zglobu.
Prema njegovim riječima, u praksi se problem često vidi upravo u malim svakodnevnim radnjama. Pacijent ne može obuti cipele, navući čarape, ući u kadu ili bez pomoći održavati osobnu higijenu. Tada bol više nije samo medicinski simptom, nego prepreka samostalnosti.
Kod ugradnje totalne endoproteze u obzir se uzimaju i dob, razina aktivnosti, očekivanja pacijenta te njegova motivacija za rehabilitaciju. Iako se totalne endoproteze najčešće ugrađuju osobama starije životne dobi, liječnici posljednjih godina sve češće viđaju i mlađe pacijente s uznapredovalim degenerativnim promjenama. Nakon što se postavi indikacija za zahvat, procjenjuje se i opće zdravstveno stanje te komorbiditeti, uz temeljitu predoperativnu pripremu. Cilj je, naglašava liječnik, pronaći najbolji odnos između koristi operacije i mogućih rizika za svakog pacijenta pojedinačno.
Danas je kirurgija preciznija, a oporavak brži
Operacije ugradnje totalnih endoproteza danas se znatno razlikuju od onoga kako su izgledale prije nekoliko desetljeća. Napredak se vidi u kirurškim tehnikama, materijalima implantata, planiranju zahvata, kontroli boli i rehabilitaciji. Cilj više nije samo zamijeniti oštećeni zglob, nego to učiniti što preciznije, uz što manje oštećenje okolnih tkiva i sa što bržim povratkom pacijenta svakodnevnim aktivnostima.
“Napretkom istraživanja o anatomiji uvedene su minimalno invazivne kirurške tehnike kojima je cilj smanjiti oštećenje tkiva. To se prije svega vidi u manjoj postoperativnoj boli i znatno bržem oporavku”, objašnjava doc. dr. sc., prim. Mladen Miškulin, dr. med., specijalist ortopedije.
Veliku ulogu danas ima i precizno planiranje zahvata. Kod endoproteza koljena, primjerice, biomehanički programi i umjetna inteligencija pomažu liječnicima u procjeni stanja zgloba, ali i okolnih zglobova, kako bi se komponente endoproteze postavile što bliže prirodnoj biomehanici pacijentova koljena prije degenerativnog oštećenja. Nakon što se odredi optimalan položaj implantata, zahvat se može dodatno personalizirati pomoću takozvanih PSI instrumenata, odnosno instrumenata izrađenih specifično za pojedinog pacijenta.
“Umjetna inteligencija i biomehanički programi omogućuju nam bolju evaluaciju zgloba i pomažu u tome da komponente endoproteze postavimo tako da koljeno bude što bliže onome kakvo je bilo prije degenerativnog oštećenja”, kaže prim. Miškulin.
Napredovali su i materijali od kojih se implantati izrađuju pa Miškulin navodi kako su keramika i visoko umreženi polietilen povećali trajnost umjetnih zglobova te moderni implantati često traju 15 do 25 i više godina. Uz to, bolja perioperativna skrb smanjuje rizik komplikacija poput infekcija i tromboza, a pacijenti se nakon operacije redovito prate klinički, radiološki i kroz standardizirane upitnike o zadovoljstvu, poput Forgotten Joint Scorea, kojim se procjenjuje koliko pacijent u svakodnevnom životu “zaboravlja” da ima umjetni zglob.
Oporavak ne znači mirovanje
Jedna od čestih zabluda pacijenata, navodi stručnjak, jest da nakon ugradnje totalne endoproteze slijedi dugo mirovanje. U stvarnosti je upravo suprotno: rani pokret jedan je od najvažnijih dijelova oporavka. Mobilizacija najčešće počinje već unutar 24 sata nakon operacije, a ovisno o općem stanju i fizičkoj kondiciji pacijenta, ustajanje i hod uz podlaktične štake započinju prvi ili drugi postoperativni dan.
“Naše pacijente motiviramo na rani pokret kako bismo prevenirali kontrakture nakon zahvata. U većini slučajeva, posebno kod ugradnje endoproteze koljena, dopušteno je puno opterećenje na operiranu nogu”, ističe prim. Miškulin.
Prema njegovim riječima, povratak osnovnim aktivnostima obično je brži nego što pacijenti očekuju. Već unutar četiri do šest tjedana mnogi se mogu kretati bez štaka, voziti automobil, odlaziti u šetnju, trgovinu i postupno se vraćati svakodnevnim obvezama. Potpuni oporavak najčešće se očekuje unutar tri do šest mjeseci, ovisno o zahvatu, općem stanju pacijenta, pridruženim bolestima i kvaliteti rehabilitacije.
“Najdraži su nam pokloni kratke videosnimke pacijenata koji, primjerice, tri mjeseca nakon ugradnje personalizirane endoproteze koljena skijaju”, kaže liječnik.
Od odluke o operaciji do sigurnog povratka kretanju
Upravo zato je kod ugradnje totalne endoproteze važan sustavan pristup, od prve dijagnostičke obrade do postoperativne rehabilitacije. U Specijalnoj bolnici Arithera pacijentima je dostupna ortopedska obrada i liječenje koje se planira prema svakom slučaju zasebno, jer odluka o zahvatu ne ovisi samo o nalazu, nego i o dobi pacijenta, razini boli, pokretljivosti, svakodnevnim ograničenjima, općem zdravstvenom stanju i očekivanjima nakon operacije.
Operacije ugradnje totalnih endoproteza u Aritheri izvodi vrhunski tim kirurga, uz primjenu suvremenih kirurških tehnika i tehnologija koje omogućuju preciznije planiranje zahvata, sigurniju izvedbu i bolji rezultat. Jednako važan dio liječenja je i rehabilitacija. Nakon operacije cilj nije dugotrajno mirovanje, nego siguran i kontroliran povratak kretanju, uz stručni nadzor i program oporavka prilagođen pacijentovoj dobi, kondiciji i razini aktivnosti. Takav kontinuitet, od dijagnostike i operacije do postoperativnog oporavka, pacijentu daje jasniji put liječenja i veću sigurnost u povratku svakodnevnim aktivnostima.
Iskustvo pacijentice: “Tek nakon operacije shvatila sam koliko sam dugo živjela s boli”
Koljena su boljela više od deset godina, a bol je s vremenom postala stalna i sve jača, do te mjere da je otežavala hodanje i svakodnevne aktivnosti.
“Nakon što je postalo nepodnošljivo, odlučila sam se na operaciju”, prisjeća se pacijentica.
Prije zahvata prisutan je bio strah, posebno od same operacije i postoperativne boli, no iskustvo je, kaže, bilo olakšano podrškom medicinskog osoblja. Oporavak ju je iznenadio brzinom, iako je zahtijevao puno vježbanja. Ključni pomak dogodio se nakon otprilike dva mjeseca, kada je hodanje postalo znatno lakše.
“Za Aritheru znam već godinama, a svaki kontakt je bio vrlo profesionalan, osoblje jako ugodno i pomagali su u svim aspektima operacije i oporavka. Preporučila je bih bez razmišljanja”, kaže danas.
Sadržaj nastao u suradnji sa SB Arithera.
