Trećina žena u Hrvatskoj za prvo se dijete odlučuje tek nakon tridesete godine.
Unatoč napretku tehnologije i medicine, starenje organizma i slabljenje rada organa nezaustavljiv je proces. Samim time plodnost u žena i rad jajnika imaju svoje vremenske granice. No glasno otkucavanje ženskog biološkog sata ipak je usporeno. Na tome polju, između ostalog, možemo zahvaliti metodi zamrzavanja jajnih stanica.
Želite bebu? Ove će stvari možda loše utjecati na plodnost
Često se postavljalo pitanje iz kojih se razloga mlada i zdrava žena, koja jednog dana želi biti majka, odluči za ovu opciju. U moru najrazličitijih odgovora isticalo se da iste odgađaju majčinstvo zbog školovanja, financija, želje za napretkom u karijeri… Najnovija istraživanja kao glavni razlog zašto se mlade žene odlučuju na zamrzavanje jajašca navode nemogućnost ostvarivanja sigurne i stabilne veze.
Suočavanje s prirodom
Profesorica antropologije na Sveučilištu u Bostonu Nancy Smith-Hefner krajem 2018. provela je istraživanje među studentima sveučilišta u gradu Yogyakarta u Indoneziji. U zemlji gdje se procjenjuje da je samo 2% žena u kasnim 40-im neudano, mlade žene nakon diplome i napornog rada nalaze se pred problemom – kako pronaći partnera s kojim osnovati obitelj.
Mladi u Yogyakarti doživljavaju fenomen koji snažno odzvanja i diljem svijeta. Smith-Hefner povukla je paralelu između mladih Indonežana i američkih studenata koji također traže odgovor na to pitanje.
Iako je trend zahvatio i muškarce i žene, u ovoj je situaciji žene dočekao teži zadatak. Naime, zdravi muškarci mogu postati očevi i u kasnijoj životnoj fazi. No ženama je ulaskom u zreliju životnu dob, čak i uza sav napredak u medicini, ostalo suočavanje s prirodom njezina tijela i nizom poteškoća. Iako si je većina njih osigurala solidan posao i postigla emotivnu zrelost, u svojim kasnim 30-ima nisu ostvarile dugotrajnu vezu sa stabilnim partnerom.
Saznajte sve o dodatnim tehnologijama umjetne oplodnje i IVF-a
Spremne su za obiteljski život, a partnera nemaju. Je li tada kasno za opciju zamrzavanja jajnih stanica razgovarali smo s prim. dr. sc. Mirom Šimunom Alebićem, dobitnikom medicinskog Oscara koji je ovo iznimno prestižno priznanje za svoj rad u području istraživanja neplodnosti osvojio Međunarodnu nagradu za medicinska istraživanja (International Medis Awards for Medical Research).
Dokad odgađati?
Većina se žena u nekom životnom trenutku (bile one same ili u vezi, spremne za majčinstvo ili usredotočene na uspjeh) zapita koliko se dugo može odgađati trudnoća i kada treba početi brinuti o svojoj plodnosti. Za razliku od zdravih muškaraca čiji se spermiji stvaraju cijeli život, zdrave žene već su rođene sa svim jajnim stanicama koje će ikad imati i time bivaju ograničene kad je u pitanju reprodukcija.
Najkvalitetnije jajne stanice, kromosomski kompetentne koje ujedno daju i najveću šansu za trudnoću i rađanje zdravog djeteta u dobi su od 20 do 25 godina. U ranim tridesetima počinje značajan pad plodnosti. Menstrualnim ciklusima, a njih je oko 400, žena troši jajne stanice i ona s, primjerice, 38 godina ima vrlo malo onih koje su kromosomski prihvatljive. U četvrtoj dekadi života žene može se pojaviti niz bolesti koje oštećuju reprodukcijske organe i dodatno umanjuju njezinu plodnost. Osim jajnih stanica u određenoj dobi, događa se i to da se neplodnost prekasno otkriva i kasni se s početkom liječenja.
Upravo zato većina stručnjaka savjetuje da potencijalne pacijentice ove metode budu mlađe žene, u kasnim 20-ima i ranim 30-ima. One su glavni kandidati i za zamrzavanje jajašca, jer je stopa uspješnosti trudnoće kod mlađih jajnih stanica mnogo veća. Zamrzavanje jajnih stanica kod zdravih žena zakonskom regulativom u Hrvatskoj je dopušteno još 2012. godine, a ovaj se postupak može obaviti u svakoj licenciranoj klinici za izvantjelesnu oplodnju.
To je definitivno sadašnjost, a možda više i budućnost – kada se još razvije tehnologija i kada ta vjerojatnost uspjeha za postizanje trudnoće i poroda iz zamrznutih jajnih stanica bude po prilici jednaka onoj iz zamrzavanja zametaka. Što se tiče medicinskog stajališta, uvijek je bolje zamrzavati zametak nego jajnu stanicu. Naravno, za žene koje nemaju drugog izlaza, a pri tome mislim prvenstveno na onkofertilitetne razloge kada se na zamrzavanje odlučujemo zbog izloženosti jajnika zračenju ili kemoterapiji, opcija je zamrzavanje jajnih stanica ili danas već i tkiva jajnika. U tome leži glavni i najveći značaj zamrzavanja jajnih stanica, jer su žene koje pobijede malignu bolest ranije uglavnom bile osuđene da ne ostvare majčinstvo vlastitim jajnim stanicama, pojašnjava specijalist ginekologije i porodništva Miro Šimun Alebić, subspecijalist humane reprodukcije u zagrebačkom Rodilištu i poliklinici Podobnik.
Odnedavno su jajne stanice počele zamrzavati i potpuno zdrave žene koje u bliskom razdoblju ne vide mogućnost da nađu partnera i rode. No, njih se mora upozoriti da je potrebno od devet do 13 jajnih stanica za porod jednog djeteta.
Zrele i kvalitetne jajne stanice najčešće se mogu dobiti kod žena do 30 godina. Nakon toga vjerojatnost da će dobivene jajne stanice rezultirati trudnoćom i porodom – opada. Danas postoje matematički modeli kojima procjenjujemo vjerojatnost uspjeha metode u ovisnosti o dobi žene u kojoj se odlučuje na zamrzavanje pa sve treba individualnu procjenu. U našoj ustanovi, oko desetak žena godišnje zatraži zamrzavanje jajnih stanica iz razloga prijeteće fiziološke, rane ili prijevremene menopauze, s tendencijom povećanja tog broja zbog čega je važno govoriti o mogućnostima, ali i ograničenjima metode, objašnjava dr. Alebić koji je sa svojim timom 2017. prvi put u Hrvatskoj napravio autotransplantaciju jajnika, a trudnoća kod pacijentice u prijevremenoj menopauzi koja je rezultirala porodom danas osmomjesečne djevojčice je među prvima u svijetu.
Prije postupka pohrane jajnih stanica svaka pacijentica dolazi na konzultacije. Liječnik daje detaljne informacije i upućuje na potrebne pretrage, a nakon potpune informacije o izgledima i ograničenjima, pacijentica donosi odluku. Za postupak pohrane jajnih stanica potrebno je prikupiti nalaze hormonskog statusa, PAPA testa, cervikalnih briseva, nalaza krvne grupe i pretraga krvi na markere zaraznih bolesti. Među hormonima osobito je važan Anti-Müllerov hormon (AMH) iz čijih se vrijednosti najbolje može procijeniti preostali broj jajnih stanica te ujedno i okvirna dob nastupa menopauze.
Znate li koji su najčešći uzroci neplodnosti kod muškaraca i žena?
U postupku se primaju lijekovi za stimulaciju jajnika. Tijekom normalnog menstrualnog ciklusa žena stvara jednu jajnu stanicu unutar folikula. U svakom menstrualnom ciklusu, određeni broj folikula se međusobno natječe za dominaciju. Samo će jedan folikul sa jajnom stanicom dozrijeti, a ostali će prestati rasti i odumrijeti. Postupkom stimulacije jajnika dio tih folikula bude spašen pa se po jednom ciklusu može dobiti više jajnih stanica. Stimulacija jajnika se provodi lijekovima koji su osobno prilagođeni svakoj pacijentici i većina njih tijekom postupka posve je sposobna obavljati sve svoje svakodnevne aktivnosti.
Rast folikula se prati ultrazvučnim pregledima. Kad je reakcija na lijekove dobra i rast folikula zadovoljavajući, planira se aspiracija folikula – prikupljanje jajnih stanica. Postupak aspiracije može se raditi u analgeziji uz sedaciju ili u općoj kratkotrajnoj anesteziji. Za otprilike dva tjedna imamo informaciju o broju jajnih stanica adekvatnih za zamrzavanje. Jajne stanice, oocite, su vrlo osjetljive, te njihovo očuvanje zahtijeva posebnu tehniku smrzavanja, vitrifikacija, koja se provodi u laboratoriju. Pohranjuju se na temperaturi od -196 °C u specijalnim laboratorijskim posudama, smješteni u tekućem dušiku, stoga je rok njihova skladištenja neograničen. Katkad jajne stanice nisu odgovarajuće kvalitete da bi bile zamrznute. Također, neke jajne stanice ne moraju preživjeti proces zamrzavanja i odmrzavanja.
Kad je žena spremna na zasnivanje obitelji, kreće proces odmrzavanja. Stanice bivaju oplođene spermom partnera ili donora i smještaju se u maternicu. Nakon odmrzavanja jajnih stanica do trudnoće ne mora doći pa se ne može jamčiti da će zamrzavanjem pacijentica osigurati potomstvo.
Sve je veći broj žena koje su zahvaljujući metodama očuvanja plodnosti postale, biološke, majke. Umjesto zaključka mogu reći da i za ostvarenje reprodukcijskih želja vrijedi pravilo – bolje ikad nego nikad, ali i bolje prije nego kasnije. Medicina danas može puno pomoći, ali ima i svoja ograničenja, zaključuje specijalist ginekologije dr. Alebić.
Devet pitanja i odgovora o umjetnoj oplodnji i IVF-u
Barbara Zgrabljić/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
