U ambulanti nas rijetko pitaju za razinu stresa iako je to bitno za naše zdravlje, kao i parametri koje pratimo iz krvi
Liječnica opće medicine Anera Lazić prva je certificirana doktorica medicine životnog stila u Hrvatskoj te predsjednica Hrvatske udruge za medicinu životnog stila koja okuplja liječnike, zdravstvene djelatnike, kineziologe, nutricioniste i psihologe zainteresirane za promicanje i uporabu načela medicine životnog stila u prevenciji, liječenju i poboljšanju kroničnih nezaraznih bolesti.
Na svjetskoj razini dr. Lazić nedavno je prepoznata kao jedna od 25 istaknutih svjetskih lidera u ovoj grani medicine.
Što je to medicina životnog stila?
Na znanstvenim dokazima utemeljena nova grana medicine, usmjerena na omogućavanje usvajanja i dugotrajnog održavanja zdravih životnih navika, u svrhu prevencije i liječenja kroničnih nezaraznih bolesti. Takav pristup često dovodi do promjene tijeka ili poboljšanja bolesti, ali i kvalitete života. Naime, medicinom životnog stila težimo spriječiti razvoj kroničnih bolesti, a kada se one ipak pojave, koristimo promjene u načinu života kao osnovni način liječenja.
Ove 4 životne navike pomoći će vam da izbjegnete kronične bolesti, ali i dulje živite
Naravno, kao liječnici, koristimo i lijekove prema smjernicama kada su nužni. Surađujemo s drugim zdravstvenim radnicima, psiholozima, kineziolozima, nutricionistima te pacijentima i zajednicom kako bismo provodili promjene zdravstvenih navika jer kao što ćemo vidjeti, znanja i alati iz domena kineziologije, nutricionizma i psihologije neizostavni su u medicini životnog stila.
Upravljanje stresom navodi se kao jedan od temeljnih stupova medicine životnog stila. Koji su ostali?
Ako zanemarimo osobni životni stil i socioekonomske faktore koji utječu na osobu u prevenciji i liječenju, postavlja se pitanje što točno liječimo? Osobu ili bolest? Skrb usmjerena prema osobi temelj je medicine životnog stila. Opće je poznato da je životni stil glavni uzrok kroničnih nezaraznih bolesti, ali često ga premalo ističemo i ne pokušavamo dovoljno promijeniti u prevenciji i liječenju. To se događa iz nekoliko razloga: prvo, često nismo svjesni koliko je životni stil važan i koliki je njegov utjecaj; drugo, često ne znamo kako ga promijeniti; treće, smatramo da je to teško ostvariti i nemamo potporu.
Zbog toga se nalazimo pred ključnim izborom da se duboko preispitamo kao pojedinci, pacijenti, društvo i zdravstveni radnici. Kakve su nam temeljne vrijednosti? Želimo li napredovati, biti proaktivni i raditi na “liječenju” ili ćemo ostati inertni, težiti samo “olakšanju tegoba” i miriti se s mišlju da ne možemo ništa promijeniti? Kada odlučimo biti proaktivni, možemo početi ulagati u životni stil i definirati glavne smjernice koje će nam pomoći u izgradnji zdravlja pojedinca, društva i održivog zdravstvenog sustava.
Pored upravljanja stresom, ključna područja medicine životnog stila uključuju pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i vježbanje, izbjegavanje štetnih navika (poput pušenja, konzumiranja alkohola i droga), društvena povezanost i spavanje. Alati koji se koriste temelje se na znanosti o promjeni ponašanja, s principima iz primarno psihološke literature. Uključuju motivacijski intervju, osnove kognitivno-bihevioralne terapije, vještine vođenja kroz promjenu, poticanje putem vanjske i unutarnje motivacije te mnoge druge procese koji olakšavaju dugoročnu promjenu prema zdravim životnim navikama.
Stresu se pripisuju mnoge bolesti. No, jesmo li zaista svjesni opasnosti stresa ili ga banaliziramo?
Stres se često povezuje s mnogim bolestima i može ga se opisati kao “tihog ubojicu modernog doba”. Stres može imati ozbiljne posljedice na naše tjelesno, mentalno i društveno blagostanje. Mnoga istraživanja pokazala su da dugotrajni stres može pridonijeti razvoju raznih bolesti, kao što su bolesti srca, dijabetes, upalne bolesti crijeva, depresija i anksioznost. Unatoč tome što su ove spoznaje već vrlo dobro poznate, često stres i dalje nepravedno banaliziramo, a velik dio nas ne zna kako se s njime nositi.
Nažalost, takav pristup dominira i u zdravstvenom sustavu, što možemo primijetiti već kod same dijagnostike. Rijetko kad nas u ambulanti pitaju za razinu stresa kojem smo izloženi, iako je to podjednako bitno za naše zdravlje kao i neki standardni parametri koje pratimo iz krvi. Zanemarivanje stresa može dovesti do toga da ne obratimo pozornost na simptome stresa ili da ne potražimo pomoć kad nam je potrebna.
Izjeda vas stres i užurbani život? Novi koncept u potpunosti vraća kontrolu u vaš život
Prvo što je važno je svjesno prihvatiti da dugotrajni stres može imati štetne učinke na naše zdravlje, i to moramo početi promatrati kao pojedinci, ali i kao zajednica. Nakon toga, važno je ulagati u tehnike koje nam mogu pomoći smanjiti stres i povećati otpornost na njega. Smanjenje stresa može uključivati različite tehnike opuštanja, tjelesnu aktivnost, druženje s bliskim osobama te razgovor s profesionalcima ako osjećamo da sami ne možemo prevladati stresne situacije.
Nijedan od šest temeljnih stupova medicine životnog stila ne postoji izolirano, a upravljanje stresom nije iznimka. Zaista, postoji dokazana i jasna veza između svih ostalih pet stupova – što jedemo, koliko smo aktivni, kako spavamo, odnosi s drugima i izloženosti štetnim tvarima, i otpornosti na stres.
Koliko je teško danas razviti zdrave društvene odnose, koji se također naglašavaju kao izuzetno važni?
Mislim da je možda teže nego prije zato što živimo u modernom društvu koje je usmjereno individualizmu, a ljudi češće naglašavaju osobne ciljeve i ambicije nego međusobnu podršku i solidarnost. Tehnološki napredak i digitalna povezanost, iako imaju svoje prednosti, često dovode do smanjenja osobne interakcije i komunikacije uživo. Ljudi često provode više vremena na društvenim mrežama i internetu nego u stvarnom svijetu, što može rezultirati osjećajem izolacije i smanjenjem kvalitete društvenih odnosa.
Važno je svjesno ulagati trud u razvijanje zdravih društvenih odnosa, što možemo postići aktivnim slušanjem, empatijom, izražavanjem zahvalnosti prema drugima, provođenjem vremena s obitelji i prijateljima te sudjelovanjem u zajednici. Također, važno je postaviti granice u digitalnoj komunikaciji kako bismo imali više vremena za osobne susrete i razgovore s drugima.
Mijenjanje životnih navika je proces, ne događa se od danas do sutra. Kako nam liječnici tu mogu pomoći?
Mijenjanje životnih navika zaista je proces koji zahtijeva vrijeme, trud i kontinuiranu predanost. Liječnici mogu biti ključni saveznici u tom procesu pružajući podršku, informacije i stručnost kako bismo ostvarili željene promjene. To liječnici medicine životnog stila ostvaruju kroz edukaciju, izradu individualnog plana liječenja s pacijentom, kroz praćenje napretka te savjetovanje i podršku u provođenju navike. Liječnici medicine životnog stila poznaju proces promjene, stvaraju timove s drugim zdravstvenim djelatnicima i profesionalcima i poznaju resurse dostupne u zajednici kojima osiguravaju pacijentu sustav podrške.
Je li promjena potrebna i na razini društva?
Apsolutno. Osim promjene koje sam spomenula prije na osobnoj razini koja se reflektira na društvo i obratno smatram da nam je promjena posebno potrebna na području socijalne pravde, zaštite okoliša, ulaganja u zdravstvenu skrb i obrazovanje te u promicanje tolerancije.
Starimo kao društvo, a to znači da će i kronične bolesti biti sve prisutnije, što je, u konačnici, i trošak za zdravstveni sustav. Kako se nositi s tim začaranim krugom?
Kao što sam naglasila, manji stup liječenja kroničnih bolesti trebale bi biti (kako je i naznačeno u svim smjernicama liječenja kroničnih bolesti) skupe intervencije i lijekovi, a glavni stupovi one puno “jeftinije”, a često i djelotvornije intervencije u životnim navikama. Nažalost, u svim zdravstvenim sustavima do ove promjene još nije došlo, čije posljedice pogotovo starije stanovništvo i socijalno ugrožene skupine osjećaju.
Potrebna je kompletna promjena paradigme, naši liječnici, zdravstveni djelatnici i drugi profesionalci koji se bave ovim temama trebaju biti učitelji i glavni promotori zdravih navika, a prestati biti “vatrogasci”. Pročitala sam zanimljivu usporedbu neki dan: zamislite ljude koji padaju s litice. U podnožju litice nalazi se hitna služba koja skuplja ozlijeđene osobe i liječi njihove višestruke prijelome. To je trenutačni zdravstveni sustav. Međutim, ono što je potrebno je napraviti ogradu na rubu litice kako ljudi ne bi padali, a oni rijetki koji bi pali bili bi u skrbi sadašnjeg nevjerojatno naprednog, ali i skupog liječenja koje imamo. Jedna ograda doista je jeftina, a označava naše životne navike.
Prva ste certificirana doktorica medicine životnog stila u Hrvatskoj. Kako ste se odlučili za taj put?
Kao liječnica opće medicine, radila sam na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i inozemstvu, u privatnom i javnom sektoru. Unatoč završenom Medicinskom fakultetu u Zagrebu, primijetila sam da se fokusiramo na liječenje akutnih bolesti, ali ne i na rješavanje uzroka kroničnih bolesti. To me zabrinjavalo jer sam svakodnevno većinom radila s ljudima čiji je kvaliteta života narušena zbog kroničnih bolesti i od kojih umiru. Ta diskrepancija me razdirala jer volim svoje zvanje koje počiva na bio-psiho-socijalnom modelu zdravlja, ali u praksi smo se često fokusirali samo na olakšavanje simptoma.
Odlučila sam preuzeti odgovornost i prestati očekivati da će drugi pronaći rješenje za mene. Nisam više okrivljivala “sustav” ili “društvo” u kojem radim, već sam počela djelovati od sebe. Na tom putu otkrila sam medicinu životnog stila putem podcasta s Deanom Ornishem, pionirom tog područja, dok sam radila u Berlinu. Fascinirali su me njegov pristup i rezultati istraživanja, kao i napredak medicine životnog stila u svijetu. Zato sam se certificirala u toj disciplini i vratila u Hrvatsku kako bih je primjenjivala u praksi i potaknula druge da učine isto.
To sam započela raditi s prof. dr. sc. Igorom Jukićem i multidisciplinarnim timom u Biotrening Lifestyle Medicine Centru, a s prof. dr. sc. Jukićem i prof. dr. sc. Ivanom Kolčić, spec. epidemiologije pokrećem 2021. godine Hrvatsku udrugu za medicinu životnog stila (HUMŽiS). Sada radim s pacijentima kroz specijalizaciju medicine rada i sporta, s privatnim klijentima u firmi Longevity Code te s drugim kolegama kroz HUMŽiS.
Osim što sam predsjednica HUMŽiS-a, članica sam i Upravnog odbora Europskog vijeća za medicinu životnog stila (European Lifestyle Medicine Council) te Svjetske organizacije za medicinu životnog stila (World Lifestyle Medicine Organisation). Nedavno sam prepoznata kao jedna od 25 istaknutih svjetskih lidera u ovoj grani medicine, s kojima zajedno gradim budućnost medicine životnog stila u svijetu.
Kako se stječe ovaj certifikat?
Kroz HUMŽiS svaki liječnik, zdravstveni radnik te profesionalac iz kineziologije, nutricionizma i psihologije može proći internacionalnu certifikaciju ili akreditaciju. One su dostupne kroz International Board of Lifestyle Medicine ili kroz British Society of Lifestyle Medicine (BSLM). One uključuju online nastavu i nastavu uživo, koju je moguće napraviti na kongresu HUMŽiS-a, pisanje prikaza slučaja te opsežne pismene ispite. Akreditaciju putem BSLM-a trenutačno prevodimo na hrvatski jezik kako bi bila dostupnija našim kolegama. Osoba koja je već prošla certifikaciju ili akreditaciju, obnavlja je svake godine.
Poučavate obiteljske liječnike kako primijeniti načela medicine životnog stila u prevenciji bolesti. Koliko ih uspiju implementirati, kakve su povratne informacije i iskustva?
U HUMŽiS-u nam je cilj poučavati liječnike, zdravstvene radnike i profesionalce iz navedenih područja kako primjenjivati načela medicine životnog stila u prevenciji i liječenju bolesti. Certificiranje ili akreditacija zahtijevaju posvećen rad i učenje u ovom području i tek po polaganju istih možemo govoriti da se ona provodi u punini.
Trenutačno sam jedini liječnik certificiran za medicinu životnog stila u Hrvatskoj, ali nekoliko naših članova je na putu certifikacije. Povratne informacije koje smo dobili pokazuju da je interes za ovo područje velik, te da naši članovi primjenjuju stečena znanja i vještine iz dijelova medicine životnog stila koje smo poučavali kroz HUMŽiS u svojoj praksi i vlastitim životima. To je najbolja potvrda da vjeruju u važnost medicine životnog stila.
