Prirodne metode kontracepcije sve su popularnije među parovima koji ih koriste kako bi izbjegli neželjenu trudnoću bez korištenja kontracepcijskih sredstava. Koje sve metode postoje, kako ih primijeniti te koliko su pouzdane, pojašnjava dr.med., specijalist ginekologije i porodništva, Jadranka Belan Žuklić.
1. Što se podrazumijeva pod prirodnom kontracepcijom?
dr.med. Jadranka Belan Žuklić
Prirodna kontracepcija je način sprečavanja trudnoće koji se temelji na prepoznavanju “plodnih i neplodnih dana” žene te na temelju toga periodično suzdržavanje od spolnih odnosa tijekom menstruacijskog ciklusa. Da bi se primijenile ove metode, potrebna je motivacija i sudjelovanje oba partnera te poznavanje osnovnih fizioloških zbivanja tijekom menstruacijskog ciklusa.
Pojava prve menstruacije u životu djevojčice-djevojke znak je njenog spolnog sazrijevanja. Spolna zrelost znači da jajnici postaju sposobni proizvesti zrelu jajnu stanicu koja potom dospijeva u jajovod gdje će se u prisustvu spermija dogoditi oplodnja. Zreli i zdravi jajovodi omogućavaju preživljavanje ranog zametka i njegovo putovanje do unutrašnjosti maternice čija sluznica je savršeno pripremljena za prihvaćanje zametka i daljnji razvoj trudnoće.
Tijelo djevojke je spremno za trudnoću puno ranije od njenog psihološkog i emotivnog sazrijevanja. Zato je važno poznavanje osnova fiziologije menstruacijskog ciklusa i načina kontracepcije već od ranog mladenaštva kako se u toj ranjivoj dobi ne bi dogodila neplanirana trudnoća.
Metode prirodne kontracepcije se temelje na praćenju trajanja menstruacijskog ciklusa te promatranju i bilježenju prirodnih znakova na tijelu žene koji upućuju na njene “plodne dane” kao što je izgled cervikalne sluzi i praćenje porasta bazalne tjelesne temperature.
2. Kako se računaju plodni dani?
Glavni događaj oko kojeg se vrti smisao našeg postojanja, nalazi se u sredini ciklusa, a to je ovulacija. Ovulacija je otpuštanje zrele jajne stanice iz jajnika koja može preživjeti samo sljedećih 12 do 24 sata ako ne dođe do oplodnje. Istovremeno spermiji mogu preživjeti 3 do 5 dana. Uzimajući u obzir ova dva podatka, znači da u svakom menstruacijskom ciklusu ima 6 plodnih dana koje treba izbjeći kako ne bi došlo do trudnoće.
Menstruacijski ciklus (MC) se računa od prvog dana jedne menstruacije do prvog dana sljedeće menstruacije. To je važno napomenuti jer nam žene ponekad kao datum zadnje menstruacije navode zadnji dan prethodne menstruacije što može dovesti do pogreške u računanju “plodnih dana”. Normalnim trajanjem menstruacijskog ciklusa smatra se 21 do 35 dana, a sama menstruacija od 2 do 7 dana. Većina žena ima cikluse 25 do 28 dana. Menstruacijski ciklus se najjednostavnije može podijeliti u 2 faze. Period koji prethodi ovulaciji (1.faza ciklusa) i period nakon ovulacije (2. faza ciklusa).
Naziv kalendarska metoda kontracepcije nastao je jer žena bilježi na kalendaru trajanje prethodnih 6 do 12 ciklusa kako bi se vidjela varijabilnost trajanja ciklusa od najkraćeg do najduljeg. Obzirom da je trajanje 2. faze ciklusa stabilno i traje oko 14 dana od ovulacije te da je 1. faza promjenjivog trajanja, razvijeno je nekoliko formula za računanje plodnih dana. Što je veća promjenjivost trajanja menstruacijskog ciklusa kod žene produljuje se i period plodnih dana. Različiti stresni događaji poput emocionalnog stresa, bolesti, naglog mršavljenja, intenzivne tjelovježbe, mogu dovesti do promjene duljine trajanja menstruacijskog ciklusa i vremena ovulacije što smanjuje pouzdanost ove metode.
Prema Knausovoj metodi:
-
(PD- plodni dani, NKC – najkraći ciklus, NDC – najdulji ciklus) - PD = (NKC – 15d -2d) do (NDC -15d + 2 d)
Ako je ciklus stabilan i traje 28 dana, prema ovoj formuli plodni dani su od 9. do 15. dana brojeći od prvog dana prethodne menstruacije.
Primjer: NKC – 24 d, NDC 28 d
PD= (24d -15d-2d) do (28d -15d+2d) = plodni dani su od 7. do 15. dana
Prema modificiranoj Oginovoj metodi:
- PD = (NKC – 18 d) do (NDC – 11 d)
Ako ciklus traje 28 dana, plodni dani su od 10. do 17. dana.
3. Promatranjem cervikalne sluzi također možemo odrediti plodne dane?
Brojne su promjene kojima se spolni organi pripremaju za oplodnju i trudnoću, a neke od tih promjena žena može sama uočavati i pratiti. Dva su glavna ženska spolna hormona koji upravljaju svim tim promjenama– estrogen i progesteron. Estrogen je glavni hormon u fazi pripreme za ovulaciju, a progesteron nakon ovulacije. O količinama tih hormona ovisi i količina i izgled cervikalne sluzi te porast bazalne tjelesne temperature nakon ovulacije.
Količina estrogena se postepeno povećava kako se približava ovulacija, što se očituje sve većim lučenjem cervikalne sluzi koja vlaži rodnicu, sluz je rijetka, vodenasta, prozirna, rastezljiva. Takva promjena sluzi u vrijeme ovulacije omogućava preživljavanje spermija do 72 sata (3 dana) te brži prolaz kroz maternicu prema jajnoj stanici. Nakon ovulacije, količina estrogena se smanjuje, a raste količina progesterona te sluz postaje oskudnija, gusta, mutna te predstavlja svojevrsnu barijeru za prolazak spermija.
Promatranje sluzi postalo je osnovom većine modernih metoda prirodne kontracepcije.
Početkom ciklusa sluz je oskudna, gusta, ljepljiva te ju žena obično ne primjećuje, odnosno ima osjećaj da je rodnica suha. To se smatra “sigurnim” danima kada je rizik trudnoće malen. Čim žena primijeti sluz, odnosno pojavi se osjećaj vlažnosti rodnice, počinju plodni dani, odnosno oko 8-9. dana ako ciklus traje 28 dana. Vrhunac obilnosti sluzi koja je vodenasta, prozirna, rastezljiva javlja se 1 – 2 dana prije ovulacije.
Četvrtog dana nakon vrhunca obilnosti sluzi, prestaju plodni dani te se “sigurnim” periodom smatra sve do pojave menstruacije.
Period menstruacije se prema ovoj metodi smatra nesigurnim jer menstruacija može prikriti izgled sluzi, naročito ako su ciklusi kraći pa je i kraći period između menstruacije i ovulacije.
4. Kako se mjeri bazalna temperatura?
Bazalna tjelesna temperatura (BT) je toplina koju naše tijelo proizvodi u stanju potpunog mirovanja i prosječno iznosi 36.5° C. Porastom količine progesterona neposredno nakon ovulacije dolazi do porasta bazalne tjelesne temperature za 0.4 do 0.8º C i ostaje tako povišena do sljedeće menstruacije. Ako se 3 uzastopna dana izmjeri povišenje BT dokazujemo da je bila ovulacija.
BT se mjeri ujutro prije ustajanja, otprilike u isto vrijeme i nakon najmanje 6 sati neprekinutog sna. Da bi se ova metoda mogla početi primjenjivati potrebno je pratiti porast BT tijekom nekoliko prethodnih ciklusa. Spolni odnosi se ograničavaju samo na 2. fazu ciklusa, odnosno 3 do 4 dana nakon zabilježenog porasta bazalne temperature.
Važno je napomenuti da konzumacija alkohola, kasno usnivanje i isprekidan san, putovanje kroz različite vremenske zone, smjenski rad, bolesti i primjena nekih lijekova mogu dovesti do promjena BT te ova metoda nije pouzdana.
5. Može li se kombinacijom više metoda povećati pouzdanost prirodne kontracepcije?
Naravno, razvijene su tzv. simptotermalne metode koje kombiniraju izgled cervikalne sluzi, mjerenje bazalne temperature, praćenje trajanja prethodnih ciklusa, uz dodatno praćenje simptoma kao što su pozicija vrata maternice, osjetljivost dojki i ovulacijska bol u trbuhu (“Mittelschmerz”). Creightonova metoda se trenutno smatra najefikasnijom metodom,a kombinira promatranje sluzi, prisutnost simptoma i promjenu bazalne temperature.
Marquetteovom metodom se uz praćenje izgleda sluzi i mjerenja bazalne temperature primjenjuju i tzv. ovulacijski testovi. U obliku test trakica poput onih za dokazivanje trudnoće u urinu, analizira se porast hormona LH ili LH i estrogena koji neposredno prethodi ovulaciji. Navedeni podaci se unose u minikompjuter koji zatim analizira podatke i upozorava na dane blagog, visokog i izrazito visokog rizika za trudnoću.
6. Što možemo saznati provjerom položaja vrata maternice?
Ova metoda se najčešće koristi u kombinaciji sa praćenjem cervikalne sluzi.
Kako spolni hormoni utječu na količinu i izgled cervikalne sluzi, tako utječu i na položaj i konzistenciju tkiva vrata maternice. Možda se čini da je potrebno savladati neke posebne tehnike pregleda, ali treba se samo prisjetiti načina primjene vaginaleta. Većina žena je tijekom primjene vaginaleta dobila dojam da dodiruje nešto konzistencije poput vrha nosa – to je vrat maternice. Ako se vrat maternice lako dosegne, tvrde je konzistencije, a rodnica suha – radi se o neplodnim danima.
Približavanjem plodnih dana, cerviks se podiže, postaje mekši, nema se dojam dodirivanja nosa već usana, vlažan je i otvorenog cervikalnog kanala – radi se o plodnim danima. Nekoliko dana nakon ovulacije ponovno postaje niže položen, tvrde konzistencije i zatvorenog cervikalnog kanala.
7. Mogu li se metode prirodne kontracepcije primijeniti nakon porođaja?
Neposredno nakon porođaja žena određeno vrijeme nema ovulaciju i menstruaciju zbog dojenja (laktacijska amenoreja). To se događa jer hormon koji je zadužen za stvaranje mlijeka (prolaktin) u našem mozgu stvara signale koji jajniku daju upute da nema ovulacije. Ako žena isključivo doji, bez dohrane, količina prolaktina je visoka i ovulacija je snažno stopirana.
Kontracepcija zbog dojenja smatra se pouzdanom prvih 6 mjeseci samo ako žena isključivo doji u pravilnim razmacima, i to najmanje svaka 4 sata tijekom dana i najmanje svakih 6 sati tijekom noći. Smanjenjem broja podoja, smanjuje se razina prolaktina i ovulacija se uspostavlja za 14 do 30 dana. Oko polovice žena koje dohranjuju djecu odmah nakon porođaja, imaju ovulaciju već tijekom prvih 6 tjedana.
Ovulacija može biti uspostavljena, a da žena još nije dobila menstruaciju nakon porođaja te može doći do neplanirane trudnoće. Za vrijeme dojenja nakon prvih 6 mjeseci svakako treba primijeniti i druge metode kontracepcije jer prirodne metode nisu pouzdane.
8. Koliko su pouzdane metode prirodne kontracepcije?
Pouzdanost, odnosno zakazivanje pojedinih metoda kontracepcije mjeri se prema broju trudnoća koje se dogode na 100 žena koje koriste istu metodu tijekom godine dana, tzv. Pearl Index. Pouzdanost svake metode ovisi da li se primjenjuje pridržavajući se strogo uputa ili ipak nešto propustimo u primjeni.
Za pouzdanost prirodnih metoda kontracepcije vrlo je važno pridržavanje uputa, strpljivost i sudjelovanje oba partnera. Kod primjene najpouzdanijih metoda kontracepcije kao što su unutarmaternični uložak (“spirala”) ili sterilizacija, dogodi se manje od jedne trudnoće tijekom godine dana primjene na sto žena.
Rizik kod uobičajene primjene simptotermalnih metoda je do 5 trudnoća tijekom godine dana na 100 žena, a Billingsove i kalendarske metode 15-25. Pravilnom primjenom simptotermalnih metoda pouzdanost se približava onoj kontracepcijskih pilula.
Obzirom da se prirodnim metodama kontracepcije zapravo pokušava pogoditi točno vrijeme ovulacije, jednako dobro se te metode primjenjuju radi tzv. tempiranog spolnog odnosa i ostvarenja trudnoće.
Foto: Shutterstock
Ana Abrahamsberg
