Aktualna kriza izazvana epidemijom koronavirusa, kao i zahtjev za ograničenjem fizičkih kontakata značajno su promijenili načine kretanja građana.
Sve više ljudi vozi romobile, bicikle ili pješači. Bicikl je postao rješenje problema ograničene mobilnosti, ponovno je pokazao koliko je prilagodljivo i učinkovito sredstvo prijevoza. Današnji način života ne ostavlja dovoljno vremena za tjelesnu aktivnost i bavljenje sportom. Sve manje se krećemo tijekom dana, sve više sjedimo na radnom mjestu – posljedice su zdravstvene poteškoće s leđima, vratom, koljenima.
Vožnja biciklom je sve popularniji oblik rekreacije i jedna je od rijetkih sportskih aktivnosti koja se može prilagoditi načinu života, navikama, interesima i potrebama. Redovita vožnja biciklom jedan je od najboljih načina smanjenja rizika za razvoj zdravstvenih problema vezanih uz sjedalački način života.
Voziti bicikl možete u svakoj životnoj dobi, od djetinjstva do starije dobi i to tempom koji vama najviše odgovara.
Bicikliranje je idealna aktivnost koja pozitivno utječe na mentalno i fizičko zdravlje!
Jedna od najvažnijih dobrobiti ove aerobne aktivnosti je pozitivan učinak na srce i krvožilni sustav. Tijekom vožnje bicikla uključen je velik broj mišićnih skupina u cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno-dišni sustav. Smanjuje se rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sustava, karcinoma, šećerne bolesti, pomaže u borbi protiv stresa i depresije. Istraživanjima je dokazano da umjerena vožnja biciklom tri puta tjedno snižava krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, a time znatno smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, korisna je i u prevenciji osteoporoze. Vožnja biciklom jača, učvršćuje i oblikuje mišiće nogu i stražnjice, jačaju se i trbušni i leđni mišići koji podržavaju kralježnicu. Mišići su u stanju blagog istezanja zbog nagnutosti tijela prema naprijed. Istovremena koordinacija ruku i nogu poboljšava koordinaciju, dok veće udaljenosti izgrađuju vašu izdržljivost i kondiciju. Za razliku od trčanja, tijekom vožnje bicikla nema stresa za zglobove nogu, koljena i kralježnicu (i smanjuje se opasnost od ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem).
Trčanje je loše za koljena, a trbušnjaci su najbolja vježba za trbuh – istina ili mit?
Odlična aktivnost za regulaciju tjelesne težine
Vožnja biciklom pomaže u reguliranju tjelesne težine, sagorijevanju kalorija i mršavljenju te dovodi metabolizam u ravnotežu. Skidanju kilograma posebno pridonosi brža i zahtjevnija vožnja. Stručnjaci savjetuju svakodnevnu vožnju bicikla u trajanju od 50 minuta ukoliko želite smršaviti i ubrzati metabolizam. S vremenom možete ubrzati tempo vožnje i/ili potražiti zahtjevnije biciklističke ture.
Bicikliranje opušta i smanjuje stres
Osim rekreativne i sportske vožnje, bicikl se sve češće koristi za odlazak na posao, na tržnicu, u knjižnicu, vožnju djece. Za razliku od vožnje sobnog bicikla u zatvorenom prostoru ili po gradskom asfaltu, vožnja u prirodi vam omogućuje da provodite više vremena na svježem zraku i suncu. Zahtijeva veći napor, više snage, ali pruža više dobrobiti u kraćem vremenu. Vožnja automobilom često povećava stres za razliku od vožnje biciklom koja djeluje opuštajuće i meditativno. Ukoliko imate dobro društvo, zaboravit ćete na vrijeme, opustiti se i dobro zabaviti. Vožnja biciklom smanjuje napetost, pojačava se lučenje hormona endorfina koji utječe na dobro raspoloženje. Podiže razinu energije za 20%, a smanjuje količinu nakupljenog umora za 65% jer potiče mozak na lučenje hormona povezanog s količinom energije – dopamina. Vožnja biciklom je zdrava i čini ljude sretnima – tko jednom proba, teško se odlučuje na povratak u tramvaj, bus ili automobil!
Biciklizam doprinosi razvoju grada
U usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima, bicikl je daleko manje opasan po onečišćenje okoliša. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno, umjesto vožnje automobilom, smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu. Značajni su i financijski izdaci za kupnju i održavanje bicikla te parking. Svake godine za bicikliste sve se više osigurava različita infrastruktura koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice itd.
Prema podacima iz Ankete o putovanjima stanovništva RH (2019. godina) Državnog zavoda za statistiku, najčešći načina kretanja na teritoriju RH je osobnim automobilom (63,3%), pješice (20,8%), biciklom (5,4%), autobusom (5,1%) i tramvajem (2,4%).
Prekomjerna tjelesna težina može loše utjecati na zdravlje zglobova, držanje tijela i način hoda
Vožnja biciklom je zdrava navika za ljude svih dobnih skupina, no zbog opasnosti od prometnih situacija i nedostataka u postojećoj infrastrukturi, smanjuje se osjećaj sigurnosti i udobnosti pri vožnji bicikla te povećava rizik od pada i rizik od ozljeda. Kako bi biciklisti što ljepše i sigurnije proveli vožnju, uz adekvatnu opremu potrebno je pridržavati se kako prometnih tako i pravila lijepog ponašanja. S obzirom na trenutne vrućine pripazite i ako nije neophodno ne krećite na vožnju biciklom u najtoplijem dijelu dana, ponesite i konzumirajte dovoljno tekućine, zaštitite se kremama s visokim faktorom, stavite kapu, sunčane naočale, rezervnu majicu, vozite sjenovitim mjestom. Slušajte svoje tijelo i prilagodite opterećenje bicikla i vožnju vlastitim mogućnostima.
Autor: Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života
