Vježbate, a tijelo se ne mijenja, kilogrami ne odlaze? Mnogi se, nažalost, suoče baš s takvim scenarijem.
Rijetki su oni kojima cilj nije vježbanjem izgubiti koji kilogram, a rezultati često izostaju čak i kad mislimo da se hranimo kvalitetno i zdravo. U čemu je problem? U našem fokusu!
Koji stil plivanja sagorijeva najviše masnoća, a koji je idealan za bolna leđa?
Kakvo je stanje vaših emocija?
Pogrešno je, ali za većinu posve uobičajeno da se usredotoče na vanjske čimbenike; trening, hranu i – vagu. Gotovo nitko ne razmišlja o tome da je uzrok lošeg fizičkog stanja i nagomilanih kilograma zapravo stanje naših emocija.
Nitko nije dobio 15-20 kilograma viška preko noći, zar ne? Ali, tek se rijetki upitaju što je dovelo do tog nezadovoljavajućeg stanja. Zato, prva je važna lekcija, zavirite u sebe, potražite uzroke, analizirajte što je bio okidač za prekomjerno uživanje u hrani, lijenost i neaktivnost, i u odgovorima budite maksimalno iskreni.
Bez rada na umu, recimo to tako, svaki će rad na tijelu biti kratkotrajan. Dok god smo nezadovoljni, bez pravog motiva, depresivni, kilogrami će odolijevati, a fitness ciljevi biti teško dostižni.
Uzroci lošeg fizičkog stanja i viška kilograma su, dakako, individualni i do neke mjere različiti kod svake osobe. Međutim, u podlozi je često svima zajednički osjećaj da su pod stresom. Sveprisutni stres uzrok je mnogih modernih zdravstvenih problema, pa i povećane težine. Stres nije neprirodno stanje za ljudski organizam, ali neprirodno je da toliko traje.
Zašto igrati golf? Smanjuje stres, stimulira rad srca, potiče cirkulaciju…
Pod stresom cijeli dan
Kod nas se danas stres, slikovito rečeno, pali ujutro i gasi navečer. Od jutra smo u mislima, brigama, strahovima… Razmišljamo o nadolazećem danu, mirovini, problemima na poslu, s djecom, partnerom, novcima…
Tijelo osjeća stres, ne zna o čemu se radi, “misli” da smo životno ugroženi ili da je na snazi neka velika prijetnja. Ono jest savršen stroj, ali ne razlikuje lažnu i pravu uzbunu. Ova veza stresa i kilograma znanstvenicima je odavno jasna. U stresnoj situaciji tijelo ‘zaključuje’ kako trenutni prioritet nije sagorijevanje masti, već održavanje na životu, a za preživljavanje traži brzu energiju, odnosno unošenje nove doze ugljikohidrata.
Čak i kad se pod stresom vježba i jede zdravo, većinu unesenog tijelo skladišti kao mast i stalno traži ugljikohidrate. Pod stresom nitko neće posegnuti za brokulom, nego za čokoladom, brzom hranom i sl. zar ne?
Jedna od zabluda je i da će nas stresa osloboditi vježbanje. Tobože, ispuhat ćemo se, izbaciti sve iz sebe. Možda se nakon vježbanja kratko osjećamo volje, ali nerijetko si tako samo napravimo dodatni stres. Kad nam puls skoči i dišemo otežano, tijelo zaključuje da se borimo za život. Pritom, mnogi ni inače ne dišu pravilno, a tijelo percipira stres već ako dišemo na usta.
Dnevno udahnemo između 26.000 i 28.000 puta i zamislite koliki je to stres samo ako većinu dana dišemo na usta, plitko, iz prsnog dijela. Tako praktički u tijelu aktiviramo paničnu reakciju. Povrh svega, intenzivno vježbanje ne pomaže ni tome da organizam dobro preradi hranu. Tijelo će opet štedjeti masti, a pojačano trošiti ugljikohidrate…
Stoga, uvijek savjetujem niskointenzivne vježbe i boravak u prirodi. I to šetnju od dva sata dnevno. Čak ne preporučujem ni trčanje. Eventualno, ako želimo neke ambicioznije rezultate u kraćem vremenu, dvaput tjedno može se uključiti neki kraći sprint i vježbe snage, ali vlastitim tijelom i bez dodatnog opterećivanja. I, dakako, pravilno disanje, uz što više serija dubokih udaha na nos. Stalno žurimo i ubrzavamo, a ključ je zapravo usporavanje. Jedino tada kilogrami odlaze nepovratno.
Nogomet u fokusu – izaziva depresiju, ali i pomaže kod visokog tlaka
Dalibor Petrinić, fitness-instruktor i autor knjige ‘Prehrana za koju smo stvoreni’
Foto: Shutterstock
