Pitaj Borisa: Jeste li ovisni o shoppingu?

Soping

Pitanje čitatelja

Imam potrebu kupovati i kupovati. Ako sam imala loš dan na poslu ili sam općenito neraspoložena, moja potreba za shoppingom raste. Nisam shvaćala da imam problem sve do sada. Naime, kako je došla ova kriza tako sam i ja morala srezati neke troškove i sada vidim da mi dosta novca odlazi na shopping koji mi zapravo ne treba, ali si jednostavno ne mogu pomoći. Mislim da će mi to kupovanje krpica i ostalih sitnica pomoći da se osjećam bolje i zaboravim na brige. Molila bih ako mi možete reći kako da riješim tu "naviku“ jer mi uništava kućni budžet i zapravo me tjera u dugove.

Marina

Odgovor prof. Borisa Blažinića

kSve veći broj ljudi postaje "emotivni junky“ ili "emotivni narkoman“ koji kao u potrazi za još jednim šutom, ali srećom ne heroinskim već emotivnim, traže najpovoljnijeg "dilera“, shopping centar. Kako bi se ponovno osjećali high no za razliku od heroinskog ovisnika, emotivni narkoman je spreman da žrtvuje svaku kunu za malo magičnog osjećaja. Šopingholičar čini slično, ali to što čini nije ilegalno, nemoralno, ne stvara fizičku ovisnost niti ćete zbog toga postati kriminalac. Dapače, poželjno je.

Društvo, mediji učinili su nas ovisnima i isprogramirali da vjerujemo kako nam je baš sve što možemo kupiti nužno kako bi bili ljepši i drugima privlačniji, stekli i zadržali prijatelje, dobili posao, bili poznati, slavni i priznati u društvu.

Dapače, živimo u vremenima gdje se možete osjećati bezvrijednima ukoliko si ne možete ili nećete priuštiti nešto što društvo smatra poželjnim.

Prema provedenom istraživanju o opasnostima takvog shoppinga, procjenjuje se da samo 2 posto populacije ima istinsku ovisnost.

Ostalih 98 posto ispitanika će ići u shopping, ali će se zadovoljiti manje ekstremnim formama trošenja i uglavnom će ga koristiti kao način da se:

  • lakše nose sa stresom
  • oporave od tuge
  • riješe osjećaja ljutnje ili frustracije
  • ublaži dosada
  • osjećaju posebno
  • umire nakon lošeg dana
  • nagrade nakon dobrog dana

kVrlo često se podcjenjuje moć utjecaja medija, pritiska različitih društvenih skupina i kulture u kojoj živimo i ljudi se mogu prepustiti tim kratkotrajnim šutovima razuzdanog shoppinga dovodeći sebe do euforije, kako bi prikrili stvarnu frustraciju i negativne osjećaje poput bijesa, krivnje, gorčine ili nezadovoljstva. Nesvjesni svojih pravih osjećaja ili nemogućnosti da se iščita njihovo pravo značenje, poduzme akcija i razriješi to stanje dugoročno, mnogi se odlučuju riješiti simptoma, ali ne i uzroka.

Međutim, prekomjerno trošenje može biti znak uzbune za depresiju, tjeskobu i usamljenost. Iako racionalno znamo da prekomjernom kupovinom ne osiguravamo ljubav, ne podižemo samopoštovanje i ne liječimo rane mnogi su skloni tome, pogotovo u periodu blagdana.

Jennifer Lerner, ravnateljica laboratorija za Emocije i donošenje odluka na Carnegie Mellon Univerity, je zapravo proučavala kako pojedinci osjećaje iz jedne situacije mogu preliti u svoje ponašanje prilikom trošenja. U istraživanju su Lerner i njezini suradnici ispitanicima pokazali 3 teme emocija kroz edukativne filmske klipove. Jedan odbijajući, jedan depresivan i jedan neutralan, a zatim su pitali osobe da procijene koliko bi u takvoj situaciji bili voljni potrošiti. Osobe koje su pogledale depresivan filmski uradak su bile voljne potrošiti najviše.

Svakom od nas naiđe period u životu kada su emocije razlog za šopingiranje. Tada često kupimo stvari koje nam nisu potrebne, te ostajemo u uvjerenju kako je u redu kupiti sve što poželimo imati i kako je u redu da to kupimo odmah. Posljedice nisu uvijek katastrofalne, ali utjecaj emocija može dovesti do financijskog gubitka ako nismo dovoljno oprezni.

Kako se boriti?

  • budite svjesni svojih osjećaja - osjećaji su poput znakova na cesti i govore nam što trebamo učiniti kako bi ih promijenili. Ako ih ne poslušamo nego ih negiramo i potisnemo oni će sve jače i jače bubnjati dok nas ne natjeraju da ih ili konačno saslušamo i uvažimo, ili ih prekrijemo odlaskom u shopping. Zapitajte se: "Koji mi je motiv odlaska u kupovinu?“ Odlazite li zato što imate stvarnu potrebu nešto kupiti ili da utažite vašu glad za dobrim osjećajima?
  • krazlikujte maštu od realnosti – često su naše želje i mogućnosti jako različite. Pod hipnotičkim utjecajem reklama padnemo u trans i u toj fantaziji nabijenoj osjećajima uvjereni smo da nešto moramo kupiti jer je to naša potreba i spremni smo kreditirati tu želju kako bismo zadovoljili nametnuta očekivanja i osjećali se dobro. Već drugi dan ili kada ta naša "igračka“ dođe na naplatu samo produbljujemo one loše osjećaje suočavajući se sa financijskom realnosti, ali ovog puta s osjećajem krivnje.
  • plaćajte gotovinom - kartice vas mogu učiniti ovisnima jer iskrivljavaju realnost i čini vam se da kupujete povoljnije nesvjesni realne cijene i vrijednosti kupljenoga. Uništite sve kartice osim jedne koja će biti u slučaju nužde. Izbjegavajte popuste ili odredite svotu novca koju ćete potrošiti kada želite koristiti rasprodaje.
  • izbjegavajte situacije koje vas navode na kupnju - katalozi, online trgovine i slični načini prodaje nisu za vas. Ne gledajte i ne listajte ih.
  • proširite izbore – kada se osjećate loše, kada stalno mislite na shopping i kada osjećate da morate nešto kupiti, uhvatite se i izaberite neku drugu aktivnost ili prethodno osmišljenu alternativu. Budite svjesni svojih vrijednosti i prioriteta i uvijek se zapitajte: "Koju stvarnu cijenu taj shopping ima i kako se to odražava na druge segmente života (obitelj, zdravlje...)?“
  • počastite se – OK je nagraditi se. Kupite si nešto što ima veliku vrijednost za vas, a nisku cijenu. Zapamtite, najvrednije stvari su besplatne!
 Prati nas na Viber Public Chatu!