Pitanje čitatelja
Imam potrebu kupovati i kupovati. Ako sam imala loš dan na poslu ili sam općenito neraspoložena, moja potreba za shoppingom raste. Nisam shvaćala da imam problem sve do sada. Naime, kako je došla ova kriza tako sam i ja morala srezati neke troškove i sada vidim da mi dosta novca odlazi na shopping koji mi zapravo ne treba, ali si jednostavno ne mogu pomoći. Mislim da će mi to kupovanje krpica i ostalih sitnica pomoći da se osjećam bolje i zaboravim na brige. Molila bih ako mi možete reći kako da riješim tu “naviku“ jer mi uništava kućni budžet i zapravo me tjera u dugove.
Marina
Odgovor prof. Borisa Blažinića
Sve veći broj ljudi postaje “emotivni junky“ ili “emotivni narkoman“
koji kao u potrazi za još jednim šutom, ali srećom ne heroinskim već emotivnim,
traže najpovoljnijeg “dilera“, shopping centar. Kako bi se ponovno osjećali
high no za razliku od heroinskog
ovisnika, emotivni narkoman je spreman da žrtvuje svaku kunu za malo magičnog osjećaja.
Šopingholičar čini slično, ali to što čini nije ilegalno, nemoralno, ne stvara
fizičku ovisnost niti ćete zbog toga postati kriminalac. Dapače, poželjno je.
Društvo, mediji učinili su nas ovisnima i isprogramirali da vjerujemo
kako nam je baš sve što možemo kupiti nužno kako bi bili ljepši i drugima
privlačniji, stekli i zadržali prijatelje, dobili posao, bili poznati, slavni i
priznati u društvu.
Dapače, živimo u vremenima gdje se možete osjećati bezvrijednima ukoliko
si ne možete ili nećete priuštiti nešto
što društvo smatra poželjnim.
Prema provedenom istraživanju o
opasnostima takvog shoppinga, procjenjuje se da samo 2 posto populacije ima istinsku
ovisnost.
Ostalih 98 posto ispitanika
će ići u shopping, ali će se zadovoljiti manje ekstremnim formama trošenja i uglavnom
će ga koristiti kao način da se:
- lakše
nose sa stresom - oporave
od tuge - riješe
osjećaja ljutnje ili frustracije - ublaži
dosada - osjećaju
posebno - umire
nakon lošeg dana - nagrade
nakon dobrog dana
Vrlo često se
podcjenjuje moć utjecaja medija, pritiska različitih društvenih skupina i
kulture u kojoj živimo i ljudi se mogu prepustiti tim kratkotrajnim šutovima razuzdanog shoppinga dovodeći
sebe do euforije, kako bi prikrili stvarnu frustraciju i negativne osjećaje
poput bijesa, krivnje, gorčine ili nezadovoljstva. Nesvjesni svojih pravih
osjećaja ili nemogućnosti da se iščita njihovo pravo značenje, poduzme akcija i
razriješi to stanje dugoročno, mnogi se odlučuju riješiti simptoma, ali ne i
uzroka.
Međutim, prekomjerno trošenje može biti znak uzbune za depresiju,
tjeskobu i usamljenost. Iako racionalno znamo da prekomjernom kupovinom ne
osiguravamo ljubav, ne podižemo samopoštovanje i ne liječimo rane mnogi su
skloni tome, pogotovo u periodu blagdana.
Jennifer Lerner, ravnateljica laboratorija za Emocije i donošenje odluka
na Carnegie Mellon Univerity, je zapravo proučavala kako pojedinci osjećaje iz
jedne situacije mogu preliti u svoje ponašanje prilikom trošenja. U
istraživanju su Lerner i njezini suradnici ispitanicima pokazali 3 teme emocija
kroz edukativne filmske klipove. Jedan odbijajući, jedan depresivan i jedan
neutralan, a zatim su pitali osobe da procijene koliko bi u takvoj situaciji bili
voljni potrošiti. Osobe koje su pogledale depresivan filmski uradak su bile
voljne potrošiti najviše.
Svakom od nas naiđe period u životu kada su emocije razlog za
šopingiranje. Tada često kupimo stvari koje nam nisu potrebne, te ostajemo u uvjerenju
kako je u redu kupiti sve što poželimo imati i kako je u redu da to kupimo
odmah. Posljedice nisu uvijek katastrofalne, ali utjecaj emocija može dovesti
do financijskog gubitka ako nismo dovoljno oprezni.
Kako se boriti?
- budite svjesni
svojih osjećaja – osjećaji su poput znakova na cesti i govore nam što trebamo
učiniti kako bi ih promijenili. Ako ih ne poslušamo nego ih negiramo i
potisnemo oni će sve jače i jače bubnjati
dok nas ne natjeraju da ih ili konačno saslušamo i uvažimo, ili ih prekrijemo
odlaskom u shopping. Zapitajte se: “Koji
mi je motiv odlaska u kupovinu?“ Odlazite li zato što imate stvarnu potrebu
nešto kupiti ili da utažite vašu glad za dobrim osjećajima? -
razlikujte maštu od
realnosti – često su naše želje i mogućnosti jako različite. Pod hipnotičkim
utjecajem reklama padnemo u trans i u toj fantaziji nabijenoj osjećajima
uvjereni smo da nešto moramo kupiti jer je to naša potreba i spremni smo
kreditirati tu želju kako bismo zadovoljili nametnuta očekivanja i osjećali se
dobro. Već drugi dan ili kada ta naša “igračka“ dođe na naplatu samo
produbljujemo one loše osjećaje suočavajući se sa financijskom realnosti, ali
ovog puta s osjećajem krivnje. - plaćajte gotovinom – kartice vas mogu
učiniti ovisnima jer iskrivljavaju realnost i čini vam se da kupujete
povoljnije nesvjesni realne cijene i vrijednosti kupljenoga. Uništite sve
kartice osim jedne koja će biti u slučaju nužde. Izbjegavajte popuste ili
odredite svotu novca koju ćete potrošiti kada želite koristiti rasprodaje. - izbjegavajte situacije
koje vas navode na kupnju – katalozi, online trgovine i slični načini prodaje
nisu za vas. Ne gledajte i ne listajte ih. - proširite izbore – kada se osjećate
loše, kada stalno mislite na shopping i kada osjećate da morate nešto kupiti,
uhvatite se i izaberite neku drugu aktivnost ili prethodno osmišljenu
alternativu. Budite svjesni svojih vrijednosti i prioriteta i uvijek se
zapitajte: “Koju stvarnu cijenu taj shopping ima i kako se to odražava na druge
segmente života (obitelj, zdravlje…)?“ - počastite se – OK je nagraditi
se. Kupite si nešto što ima veliku vrijednost za vas, a nisku cijenu.
Zapamtite, najvrednije stvari su besplatne!
