U potrazi za novim životom u inozemstvu: Što kada preseljenje izazove anksioznost i frustraciju?

putovanje, Shutterstock 785013961

Zadnjih desetak godina intenzivno se govori o iseljavanju stanovništva iz Hrvatske.

Statistika iseljavanja iz Hrvatske postaje neumoljivom ulaskom u Europsku Uniju i otvaranjem tržišta radno sposobnim Hrvatima. Kada pričaju o razlozima odlaska u inozemstvo, ljudi navode ne samo bolje ekonomske prilike, nego i uređenije društvene sustave s jasnijim pravilima. Vrlo često navode i činjenicu da jednostavno ne vide prostor i vrijeme za napredak našeg društva opterećenog političkim aferama, nepotizmom i korupcijom.

Kako živjeti nakon napada panike? Evo što psihologinja kaže

No, što kada odu?

Promjena cjelokupnog životnog stila izazvana preseljenjem može biti iznimno stresna. Prilagodba na tu promjenu bit će dodatno otežana ako su očekivanja od preseljenja i stvarnost nakon samog preseljenja u većem nerazmjeru.

Stoga je bitno dobro se pripremiti prije samog odlaska. Prikupiti informacije od poznanika koji su se već odselili, od lokalnih vlasti, poslodavca, s interneta…o svim aspektima života u novoj sredini kako bi i vlastita očekivanja prilagodili stvarnosti s lica mjesta.

Kako se ponašati kad vas razljute na poslu? Evo što kaže psihologinja

Mentalna priprema

Prilikom pripreme za odlazak pojedinac je zaokupljen nizom administrativnih i proceduralnih problema, obveza ili aktivnosti koje oduzimaju značajan dio vremena. Pri tome se, vrlo često, ne sjeti mentalno pripremiti na promjene te eventualna neugodna iskustva i emocije koje može doživjeti u novoj sredini. Mentalna priprema odnosi se na poznavanje faza kulturnog šoka koje prolazi određen (ne mali) broj ljudi.

Vrlo često se dolaskom u novu sredinu ljudi prvo vrijeme osjećaju jako sretno, sve im je novo i fascinantno. Svakodnevno otkrivaju nove aspekte države i kulture u koju su došli. Vrlo su uzbuđeni. Ta prva faza naziva se i fazom medenog mjeseca. Međutim, nakon nekog vremena to stanje svijesti se mijenja te sve postaje teško i komplicirano.

Počinje faza kulturnog šoka. Važno je naglasiti da je to prirodna faza psihološke i tjelesne dezorijentiranosti koja se može javiti u novom okruženju i kulturi. Simptomi kulturnog šoka mogu biti različitog intenziteta kod različitih osoba. Mogu uključivati: depresivnost, umor, nesanicu, gubitak samopouzdanja, tjeskobu, zbunjenost, frustraciju, strah i nesigurnost, tugu i žalovanje za starim životom, usamljenost i osjećaj izoliranosti, zabrinutost i pretjeranu osjetljivost te nestrpljivost.

U ovoj fazi ljudi se često pitaju: „Zašto sam uopće došao ovdje?“ Također, se zna dogoditi da idealiziraju sve ono što su ostavili doma i zbog čega su isprva bili motivirani otići. U ovom periodu rizik je ne prepoznavanje faze kulturnog šoka i pribjegavanje umjetnim rješenjima problema kao što je primjerice alkohol. Kako bi si pomogli u ovom periodu, za početak treba razumjeti da je ova faza šoka ispunjena negativnim raspoloženjem, normalna faza prilagodbe novoj okolini. Umjesto dugotrajnog razmišljanja o nostalgiji za domom, radije nastojte ostati zaokupljeni poslom, obvezama, druženjima i hobijima u svojoj novoj sredini.

Redovito izlazite, učlanite se u neki klub, započnite novi hobi. Otiđite na odmor na neko nepoznato mjesto. Takvo putovanje otvorit će vam vidike i omogućiti prepoznavanje prednosti vašeg novog doma. Da biste mogli nesmetano komunicirati, uložite sve napore da poboljšate znanje jezika zemlje u kojoj boravite.

Ako vam nedostaje drugih znanja, kroz dodatne edukacije, nastojte ih usvojiti. Time ćete usvojiti ne samo znanja, nego ćete usavršavati komunikacijske vještine te dobiti mogućnost sklapanja novih poznanstava i prijateljstava. Kako biste se što uspješnije nosili s kulturnim šokom, nastojte se što bolje pripremiti. Naučite sve što možete o kulturi i običajima sredine u koju dolazite. Nastojte se povezati s drugim ljudima odmah po dolasku u novu sredinu.

Prof. Vlado Jukić: Obitelj i rad važni su za postizanje unutarnjeg zadovoljstva

Fokusirajte se na ono pozitivno

Na taj način izgrađujete vlastitu mrežu društvene podrške. Fokusirajte se na pozitivne aspekte nove sredine, neprestano se podsjećajući na prednosti koje vam pruža. Prilagođavajte se korak po korak. Ne očekujte od sebe sve odjednom, a istovremeno dajte si priliku uživati u malim stvarima. Neprestano imajte na umu da prilagodba zahtjeva vrijeme.

Zaokupljenost poslom i aktivnostima te razumijevanje zbog čega dolazi do negativnih emocija dovodi vas s vremenom u fazu oporavka. Unutar te faze prihvaćate kompromis između vlastitih početnih nerealnih očekivanja i realnosti. U fazi oporavka ste razumniji te vlastite zamisli i svakodnevne aktivnosti prilagođavate okolini u kojoj živite, a neugodna emocionalna stanja se smanjuju, podnošljiva su ili na određeni period uopće ne postoje.

Nakon oporavka slijedi faza prilagodbe u kojoj ste naviknuti na novu situaciju. Učinkoviti ste i pomireni sami sa sobom i svojom okolinom. Prepoznajete vlastita ograničenja, ali i vlastite vještine. Prilagođeni ste i fleksibilniji ste. Da biste došli do ove faze obično je potrebno i nekoliko mjeseci. S vremena na vrijeme i dalje možete osjećati nostalgiju i ponovno se, u manjem opsegu, prilagođavati novoj situaciji. Kada se prilagodite treba imati na umu da se kroz sličan obrazac kulturnog šoka može proći jednom kada se vratite u vlastitu kulturu.

U svakom slučaju, najbolji savjet za preživljavanje koji vam netko može dati tijekom kulturnog šoka je: izgurajte kroz to! Mada je to lakše reći nego učiniti, imajte na umu da će proći; zaokupite se poslom, ispunite slobodno vrijeme aktivnostima, ostvarujte kontakte s ljudima. Nakon nekog vremena sve će biti lakše.

Napad panike može svatko doživjeti, ali zašto se kod nekih ljudi uporno vraća?

Fotot: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!