U našoj rubrici Halo, Doktore! liječnici svakodnevno odgovaraju na vaša pitanja. Psihologinja Kristina Bačkonja pojašnjava što stoji iza posesivnosti u prijateljskom odnosu…
Pitanje čitateljice: U odnosu s najboljom prijateljicom ponašam se prilično posesivno i ljubomorno s raznim ispadima i stvaranja problema gdje nema. U glavi motam razne filmove ako se ona u odnosu s drugima ponaša na način koji meni ne odgovara, kao da se bojim da će s nekim drugim biti bliža nego sa mnom i da joj prijateljstvo sa mnom više neće biti potrebno, smeta mi ako se druži s bilo kim drugim.
To me toliko optereti u glavi da pokušavam nekako nadzirati da li radije provodi vrijeme s nekim drugim. Do te mjere da više stvarno ne želim takve misli u glavi. Planem na banalne stvari i svađam se, onda govorim kako joj prijateljstvo s teškom osobom poput mene nije potrebno, a nakon toga pokušavam sve za spasiti taj odnos.
Postoje i faze kada nekako posložim kockice u glavi i ponašam se normalno, imamo normalan odnos i odlično prijateljstvo. A onda se u nekim periodima ponovno vrati ovo sve u glavi i ponovno se ponašam katastrofalno. U zadnje vrijeme, ova katastrofalna faza je bila prisutna do te mjere da sam shvatila kako definitivno nešto sa mnom nije normalno i pokušala istražiti o čemu se radi i došla do graničnog poremećaja osobnosti u koji odgovara mojem ponašanju. Zanima me stručno mišljenje je li moguće da se radi o graničnom poremećaju ličnosti?
10 najčitanijih tekstova na portalu Ordinacija.hr
Odgovor psihologa: Poštovana čitateljice, kako nisam psihijatar po struci ne mogu davati dijagnoze no zaista vjerujem da vam nijedan psihijatar ne bi postavio dijagnozu preko pisma budući da je informacija premalo a komunikacija jednosmjerna.
Moje stručno mišljenje je da je u ovom trenutku za Vas manje bitno je li i ako jest koja dijagnoza u pitanju, a puno je važnije što ćete učiniti po pitanju stvari koje Vas muče i ograničavaju.
Naše ponašanje ima pozadinu – postoji razlog zašto se netko ponaša baš tako kako se ponaša. U pozadini mogu biti traume, pojedini događaji iz prošlosti koji su na nas utjecali, iskustva… Ako nismo zadovoljni svojim obrascima ponašanja i oni nam predstavljaju problem u međuljudskim odnosima i svakodnevnom funkcioniranju, tada je vrijeme da potražimo pomoć i krenemo na psihoterapiju.
Psihoterapeut je tu da čovjeku pomogne – dijagnoza može služiti kao polazišna točka, no puno je važnije što ćemo s njom učiniti od toga da je samo dobijemo. Ako želite nešto promijeniti, svakako bi Vam preporučila da se obratite stručnjaku za pomoć.
10 čudnih znakova koji ukazuju na to da ste pod stresom
Foto: Shutterstock
