Od jačanja imuniteta do snižavanja otkucaja srca, stručnjaci objašnjavaju zašto bismo se trebali češće smijati u svakodnevnom životu.
Jednostavan osmijeh neznanca na ulici ili bliske osobe može brzo popraviti inače naporan dan. Redovito podsjećanje na to da bismo trebali češće razvući usne u osmijeh može donijeti nova prijateljstva i učiniti da se osjećamo znatno bolje u vlastitoj koži. Znanost danas sasvim sigurno staje iza činjenice da nasmiješeno lice nosi impresivan niz dobrobiti za cijeli ljudski organizam.
Stručnjaci diljem svijeta slažu se da je smijeh zapravo vrlo moćan alat za očuvanje općeg zdravlja, vitalnosti i dobrog raspoloženja. Odrasli se nasmiju tek oko petnaest puta dnevno, dok bezbrižna djeca to čine nevjerojatnih četiri stotine puta. U Japanu su otišli toliko daleko da su donijeli propis o svakodnevnom smijanju kako bi se smanjio rizik od bolesti i produljio život.
Ljekovitost iskrenog smijeha dobro je poznata ljudima još od davnina, a gelotologija danas nudi konkretne dokaze o zdravstvenim dobrobitima. Prepoznat je kao najdostupniji prirodan lijek protiv nakupljenog stresa na poslu.
Fiziološke prednosti i borba protiv svakodnevnog stresa
Smijeh izravno utječe na razinu kortizola, važnog hormona koji našem tijelu pomaže u regulaciji stresa. Nasmiješeno lice također stimulira endorfine, dopamin i serotonin, kemikalije u mozgu koje djeluju kao pravi prirodni analgetici. Ljudi koji se svjesno smiješe tijekom stresnih zadataka pokazuju niže otkucaje srca tijekom kasnijeg oporavka u odnosu na one s neutralnim izrazom lica.
Osim što nas izvanredno opušta, smijanje je vrlo korisna vrsta aerobne aktivnosti koja aktivira dijafragmu i znatno povećava unos prijeko potrebnog kisika. Zbog toga se poboljšava cjelokupna cirkulacija, smanjuje krvni tlak i efikasno ublažava razina hormona stresa. Medicinska istraživanja pouzdano pokazuju da redovit smijeh potiče proizvodnju antitijela i pojačava samu aktivnost imunosnih stanica
Riječ je o pristupačnoj terapijskoj metodi koja idealno kombinira vježbe glasnog smijeha s tehnikama pravilnog disanja iz joge. Organizirane radionice okupljaju brojne naše građane s jasnim ciljem poticanja duboke prirodne relaksacije tijela i uma.
Opasnost nametnutog osmijeha na radnom mjestu
Iako prednosti zvuče fantastično, brojni stručnjaci strogo upozoravaju da propisivanje obveznog, umjetnog osmijeha može dovesti do štetnih učinaka na mentalno zdravlje. Mnoge su se žene s pravom pobunile protiv zastarjele korporativne ideje da se na radnom mjestu moraju stalno blago smiješiti. Ljudi izrazito ne vole kada osjećaju da im je neopravdano oduzeta svaka osobna emocionalna autonomija i kada se od njih očekuje robotsko ponašanje.
Profesor Nicholas Coles detaljno objašnjava da prava korist osmijeha dolazi samo kada on djeluje sasvim autentično, voljno i dobrovoljno. Nametnuta radna obveza osmijeha brzo crpi energiju i vodi radnike prema frustraciji. Ipak, on priznaje da u osjetljivim obiteljskim odnosima i izazovnim svakodnevnim situacijama svjesno biranje blagog osmijeha doista može brzo smiriti privatne tenzije u kućanstvu.
Smijeh je uistinu jednostavan i potpuno besplatan lijek koji nas snažno povezuje s drugim ljudima i pomaže tijelu. Bilo da se radi o spontanom veselju s prijateljima ili o ciljanoj vježbi opuštanja, uložiti u svaki iskreni osmijeh višestruko nam se isplati.
( Ordinacija.hr )
