Provjerite je li vaš tinejdžer pod stresom i prijeti li mu depresija

tuga-depresija-tinejdzer-zena

Još uvijek postoje predrasude da su djeca i mladi najčešće mentalno zdravi, no Istraživanja pokazuju da je problem mentalnog zdravlja sve aktualniji već u dječjoj dobi.

Kod mladih su sve prisutniji problemi vezani uz konzumaciju alkohola, droga, cigareta, poremećaje hranjenja, emocionalne teškoće, poremećaje ponašanja. Mladi se često susreću s kritikama od strane roditelja te stručnih osoba, što je potpuno krivi pristup. Naime, upravo to uzrokuje „zatvaranje“ u sebe, depresivnost te pridonosi oštećenju mentalnog zdravlja mladih. Adolescencija donosi nova iskustva i izazove, koji mogu biti i uzbudljivi i stresni.

Znakovi koji upućuju da možda imate problema s depresijom, tjeskobom, anksioznošću...

Izvori stresa kod mladih

Mladi, poput odraslih, mogu svakodnevno doživljavati stres i zato bi trebali naučiti kako ga mogu ublažiti. Većina mladih doživljava stres kada se suočava sa situacijom koju percipira kao opasnu, tešku ili bolnu i vjeruju da se ne mogu s njom nositi.

Česti izvori stresa su školski zadaci i frustracije, mijenjanje škola ili mjesta boravka, bavljenje prevelikim brojem raznih aktivnosti, prekomjerna očekivanja ili problemi s prijateljima i/ili vršnjacima u školi. Vrlo često izvor stresa su i negativne misli i osjećaji povezani s promjenama na vlastitom tijelu i slikom o sebi.

Uz to, stres mogu prouzročiti osobite okolnosti u obitelji, npr. razvod roditelja, kronična bolest ili financijski problemi roditelja, kao i nesigurna okolina u kojoj adolescent živi. Ako adolescenti doživljavaju prekomjeran stres, treba im pomoći da ga pokušaju smanjiti, jer u suprotnom on može izazvati tjeskobu, povlačenje u samog sebe, agresivnost, fizičku bolest ili pogrešne pokušaje da se ovlada stresom kroz upotrebu alkohola ili droga.

Neki simptomi stresa:

  1. Hladne ili vlažne ruke i stopala 
  2. Prekomjerno znojenje
  3. Ubrzan rad srca i disanja 
  4. Bolovi u trbuhu ili glavi 
  5. Razdražljivost

Kako savladati stres?

  • Redovito vježbanje i prehrana 
  • Izbjegavanje kave u većoj mjeri jer pojačava napetost 
  • Izbjegavanje cigareta, alkohola i droga
  • Vježbanje situacija koje uzrokuju stres
  • Izbjegavanje negativnih misli o samom sebi
  • Zadovoljiti se dobro obavljenim poslom, a ne težiti savršenstvu
  • Odmoriti se od stresne situacije uz aktivnosti kao što su slušanje muzike, crtanje, pisanje, razgovor s prijateljem ili bavljenje kućnim ljubimcem
  • Druženje s prijateljima koji mogu pomoći na pozitivan način

Stoga roditelji trebaju pažljivo motriti utječe li stres na zdravlje, ponašanje, misli i osjećaje njihova djeteta i pomoći mu da nauči kako će njime ovladati. Klinička depresija je pravi mentalni poremećaj koji, kad se dijagnosticira, može se uspješno liječiti.

Zašto prijateljstva često završavaju sukobima i postoji li pravo muško-žensko prijateljstvo?

Međutim, ponekad ju je teško prepoznati jer adolescenti ne razumiju ili ne mogu izraziti uvijek ono što osjećaju, dok odrasli često pretpostavljaju da su neraspoloženja normalna pojava u adolescenciji i pogrešno tumače, na primjer, poremećaj spavanja kao noćnu naviku.

Roditelji trebaju biti u stanju prepoznati upozoravajuće znakove, promjene na svojoj djeci, koje ukazuju da je neraspoloženost prerasla u depresiju i znati kada treba potražiti pomoć. Kada su mladi uznemireni zbog nečega, trebali bi imati priliku da razgovaraju s nekim tko će pokazati da mu je stalo do njih i da im želi pomoći.

Stoga, roditelji trebaju pokazati svoju brigu i razgovarati sa svojim djetetom o razlozima njegove potištenosti kako bi vidjeli je li riječ o privremenom stanju ili slučaju kliničke depresije. I roditelji i adolescenti moraju znati da takva dugotrajna stanja potištenosti nisu normalna pojava u adolescenciji, da ne znače nečiju slabost ili karakternu manu, već poremećaj zdravlja radi kojeg moraju potražiti stručnu pomoć.

Nemojte žaliti sami sebe - znači da ne poštujete ni sebe, a ni druge

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!