Kako ćemo se hraniti u 2021. godini - ogroman utjecaj pandemije na naše tanjure

zdrava hrana, namirnice, voće, povrće

Nakon paradoksalno promijenjenog tijeka života u 2020. godini svako predviđanje nadolazećih trendova pomalo je kao pogled u kristalnu kuglu.

No, vrlo je vjerojatno da će se naša prehrambena ponašanja i sklonosti koje smo stekli u 2020. godini reflektirati na nadolazeću godinu koju svi promatramo kao spasonosan izlaz iz „novog nenormalnog“.

Što nam je u smislu prehrambenih trendova donijela godina na izmaku?

Interes za hranom i dodacima prehrani koji se preporučuju za jačanje imuniteta apsolutno je eksplodirao u prvoj polovici 2020. godine. Vitamin D pritom je najviše prepoznat kao snažan zaštitnik imuniteta, posebice kad je riječ o zaštiti od virusnih respiratornih infekcija. Globalna populacija naučila je puno o važnosti vitamina D za imunosni sustav, o manjkavosti prehrambenih izvora, obogaćenoj hrani, ulozi sunčevog zračenja i primjeni dodataka prehrani s vitaminom D. Cink je također doživio značajan uzlet, a ljekarne su bilježile nedostatke dodataka prehrani s cinkom koji su se brže prodavali nego što su pristizali. Dobar stari vitamin C također je dobio veću pažnju od početka pandemije, ali i drugi imunomodulatori poput beta-glukana, echinaceje, ulja crnog kima, kurkumina i probiotika.

Činjenica da se simptomi COVID-19 mogu ispoljiti i u probavnom sustavu, u žarište interesa postavila je i probiotike i fermentiranu hranu, a prisjetili smo se i da je najveći dio stanica imunosnog sustava smješten u crijevima.

Sav taj interes i potražnja u početku pandemije temeljio se isključio na znanjima ekstrapoliranim iz drugih vrsta infekcija, no kako su mjeseci prolazili pojavile su se znanstvene studije koje su promatrale povezanost pojedinih vrsta nutritivne terapije s pojavnošću i ublažavanjem tegoba nastalih uslijed infekcije virusom SARS-CoV2. Iako je dokaza još uvijek premalo, čini se da strategija primjene imunomodulatornih nutrijenata poput vitamina D, C, cinka, selena, vitamina B kompleksa te probiotika i odabranih biljnih ekstraka može biti korisna u jačanju imunosnog sustava i kad je riječ o aktualnoj pandemiji.

1. Imunitet, imunitet, imunitet

Stoga su trend broj 1 koji se nastavlja na 2021. godinu sva hrana i dodaci prehrani koji jačaju imunitet. Osim već spomenutih dodataka prehrani, uzlet će zasigurno doživjeti i razni prehrambeni proizvodi i pića obogaćena sastojcima za jačanje obrambenih sposobnosti organizma, a mnogi će se više okretati sezonskim nutritivno vrijednim namirnicama poput citrusa, nara, kiselog kupusa, raznovrsnog sezonskog povrća kao i jaja, ribe, mesa, fermentiranih mliječnih proizvoda te biljnih izvora proteina koji su iznimno važni za pravilnu funkciju imuniteta.

Ovo su postupci koji doslovno uništavaju vitamin C u namirnicama - oprezno s pripremom

2. Kuhanje kod kuće i domaći obroci

Prvo zatvaranje u pandemiji sredinom ožujka dovelo je do značajnog porasta kuhanja kod kuće, što smo potvrdili i našim domaćim istraživanjem prema još nepubliciranim rezultatima. Ljudi su više kuhali, koristili su svježe namirnice, jeli u prosjeku zdravije i nisu nakupljali suvišne kilograme, suprotno očekivanjima. Očito je specifična situacija u kojoj smo se našli mnoge disciplinirala i motivirala na usvajanje zdravih navika, poput pravilne prehrane i tjelovježbe. Zalihe koje su se stvarale često su sadržavale i raznovrsne mahunarke, žitarice, sjemenke, orašaste plodove, pa su se te namirnice ujedno i više konzumirale, kao i raznovrsna variva pripremljena na maslinovom ulju.

3. „Plant based“

Trend prehrane temeljene na biljnim izvorima, tzv. „plant based“ polako, ali sigurno postaje globalni mainstream, iz godine u godinu sve je više sljedbenika ovakvog modela prehrane. I naša mediteranska prehrana predstavlja oblik tzv. „plant based“ prehrane koja je temeljena na biljnim izvorima, a čini se da je upravo taj model prehrana budućnosti koja je dobra i za naše zdravlje, ali i za boljitak našeg planeta. Povremeno vegetarijanstvo ili „fleksitarijanstvo“ dobiva sve više sljedbenika diljem svijeta, a vodeći znanstvenici svijeta uvjereni su da temelj prehrane budućnosti moraju biti biljni izvori. Slavni Sir David Attenborough u Netflixovom dokumentarcu „A life on Our Planet“ poziva na prelazak na „plant-based“ model prehrane jer smatra da naš planet ne može dugoročno izdržati milijarde mesojeda.

4. Hrana iz dostave i delikatesne trgovine

U protekle četiri godine, u Velikoj Britaniji je trend veganske prehrane doživio najveći rast, čak 388%, kada je riječ o hrani iz dostave. Teško je procijeniti kakvi su trendovi hrane iz dostave u Hrvatskoj, ali nesumnjivo su servisi dostave hrane doživjeli neslućeni uzlet, posebice u drugoj polovici 2020. godine. Dostava hrane iz restorana apsolutni je trend koji će se nastaviti u 2021. godini i možemo se samo nadati da kvantiteta neće žrtvovati kvalitetu pripremljenih obroka. Osim dostave gotovih obroka, zaživjela je i dostava domaćih poljoprivrednih proizvoda u naše domove. Ne samo to, svjedočili smo i inovativnoj ideji „najma“ poljoprivrednog zemljišta kojim se pretplaćujete na voće i povrća s vašeg komadića zemlje. Još jedan trend je brza prenamjena restorana u delikatesne trgovine koje prodaju polugotovu hranu, razne domaće proizvode i sve što vam treba da kod kuće pripremite gozbu dostojnu profesionalne izvedbe. Očito je da publika za ovakav tip ponude postoji, kao i za kvartovske trgovine zdravom i domaćom hranom koje uzimaju mali, ali bitan tržišni udio supermarketima.

Sve što ste pojeli jučer bilo je apsolutno nezdravo? Ove genijalne namirnice pomoći će popraviti štetu

5. Kruh od kiselog tijesta

Apsurd nestašice kvasca u trgovinama u ožujku 2020. doveo je do toga da su mnogi naučili što je to starter i kako kod kuće uzgojiti kvasac, pa čak i oni koji nisu poklonici revolucionalnih pekarnica poput Bread Club-a i Korice, jer jednostavno ne pripadaju toj populacijskoj skupini. Starije generacije to jednostavno znaju, a novije su tek trebale naučiti, pa se umijeće pripreme kruha od kiselog tijesta viralno proširilo na jako veliki broj ljudi u kratkom vremenskom razdoblju.

Za pripremu kruha od kiselog tijesta (engl. sourdough) koristi se „starter“. Starterom ili točnije starter kulturom naziva se smjesa brašna i vode, u kojoj se nalaze prirodno prisutni divlji kvasci iz brašna. Starter se prihranjuje šest do sedam dana, nakon čega je spreman za izradu kruha. Fermentacija koja se odvija tijekom proizvodnje kruha od kiselog tijesta znatno je sporija i drugačija od one koja se provodi prilikom konvencionalne proizvodnje pekarskih proizvoda. Rezultat je kruh karakteristično kiselkaste arome znatno dulje trajnosti, lakše probavljivosti, izvrsne teksture i organoleptičkih svojstava. Pandemija je u ovom slučaju, kao i kod brojnih drugih trendova u raznim područjima, samo akcelerirala usvajanje znanja o tome što je dobar kruh, a kad jednom naučimo što je dobro teško prelazimo na lošije pa je vrlo vjerojatno da će 2021. značiti još više poklonika kruha od kiselog tijesta. Ne kaže se uzalud: u svakom zlu neko dobro.

6. Više fermentirane hrane

Zbog rasta svijesti o važnosti unosa korisnih bakterija iz fermentirane hrane, a i mogućnosti konzerviranja prehrambenih proizvoda, vjerojatno će se sve više kuhara amatera i profesionalaca poigravati s fermentiranjem hrane prilikom pripreme jela. Osim uvriježenog kiselog kupusa i ukiseljenog povrća, postoji cijeli niz namirnica koje se transformiraju u sasvim drugačije teksture i arome prilikom fermentacije. A unos takve hrane samo obogaćuje našu osiromašenu crijevnu mikrobiotu. Probiotičke bakterije i prebiotička vlakna možemo očekivati u raznim namirnicama ili dodacima prehrani, budući da je crijevna mikrobiota u žarištu interesa u brojnim područjima medicine i nutricionizma, a posebno kada je riječ o utjecaju na imunitet i prevenciju respiratornih infekcija.

7. Pandemija kao katalizator korjenitih promjena

U situaciji neizvjesnosti i pitanja nadolazeće ekonomske krize teško je predviđati da će u 2021. procvasti neki novi egzotični prehrambeni trendovi, kao što je to bilo prethodnih godina. Prije je za očekivati da ćemo se okrenuti lokalnom, domaćem i konačno početi cijeniti ono što imamo, makar uzgajali i pripremali samo za svoje potrebe. Neupitno je da je kriza ujedno i prilika i svaki dobar potez koji je u skladu s trenutnim duhom vremena može polučiti veliki uspjeh, ali se i dugoročno održati. Treba samo pažljivo promatrati…jer živimo u doista povijesnim vremenima.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!