Ono što je danas zdravo sutra više nije... Kome vjerovati i koje trendove u prehrani ipak treba slijediti?

Shutterstock 1228054111

Trendovi u hrani mijenjaju se s godinama gotovo jednako kao što se mijenjaju trendovi u, primjerice, modnoj industriji.

Jedan od prvih trendova pokrenuo je početkom 20. stoljeća Horace Fletcher, američki nutricionist. Fletcherizam je praksa žvakanja hrane sve dok se hrana ne pretvori u potpuno jednoličnu smjesu i takva se onda guta. Fletcher je vjerovao da se na taj način hrana bolje probavlja, da se generalno smanjuje unos hrane i nadimanje te da pozitivno utječe na zdravlje zubi. U svakom slučaju, u pravu je da svi trebamo više žvakati hranu.

Drugi, manje poznati trend je arktička dijela ili dijeta za odmor organizma koja je zaživjela oko 30-ih godina prošlog stoljeća, a pokrenuo ju je antropolog Stefansson, koji je dugo istraživao Inuite (Eskime) i njihove prehrambene navike. Stefansson je smatrao da je upravo to najzdravija prehrana koju svi trebaju prihvatiti. Ovo je zapravo jedan od prvih trendova prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata. Bitno je napomenuti da su Inuiti epigenetički znatno drugačiji, imaju i drugačiji mikrobiom koji sudjeluje u probavi i iskorištavanju hrane, ali u to vrijeme Stefansson to nije mogao znati.

Trend koji se u Americi od 60-ih zadržao sve do današnjih dana svakako je udruga Weight Watchers, ideja koja je započela između nekoliko prijatelja, a danas imaju više od 10 milijuna članova. Program se temelji na unosu voća, povrća te nemasnih izvora proteina poput mesa, mesnih i mliječnih proizvoda. U 60-ima se također pojavila i makrobiotička prehrana, koja njeguje načela odabira neprocesiranih namirnica i pažljive pripreme hrane, gdje se poseban fokus stavlja na holistički pristup prehrani i očuvanju hranjivih vrijednosti. Što je super. Bilo je i loših pokušaja kao što je, primjerice, grejpfrut dijeta, gdje se uz svaki obrok jede grejp (a danas znamo da grejp ima utjecaj na mnoge lijekove i nije preporučljiv za konzumaciju ako ste na farmakološkoj terapiji). Sličnu priču imala je i jaje-dijeta.

Bojite se debljanja kod kuće? Rutina od samo 5 koraka obećava odlične rezultate

U posljednje vrijeme svjedočimo gluten-free trendu koji ima svoje pozitivne i negativne strane. Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i u vrlo malim količinama u zobi. Bezglutenska prehrana prvenstveno je namijenjena osobama koje imaju autoimunu bolest celijakiju ili su alergične na pšenične proteine. Rast gluten-free trenda počeo je prije 15-ak godina te ima svoje pozitivne i negativne konotacije. Rast trenda bio je pozitivan za osobe koje imaju celijakiju i alergiju na pšenicu jer su dobile širi spektar bezglutenskih proizvoda u ponudi. Negativnih primjera ima napretek: od zablude da je bezglutenska prehrana odlična za redukciju tjelesne mase i da sprečava zapetljaj crijeva do toga da liječi rak. To su samo neki stavovi koji su se mogli naći po društvenim mrežama i raznim medijskim kanalima, a netočni su.

Nakon rasplamsavanja gluten-free trenda, naišli smo na probleme nakon što su se razni restorani i hoteli počeli proglašavati kao gluten-free bez prilagodbe HACCP-a (Hazard Analysis and Critical Control Point), edukacije djelatnika i izrade normativa sukladno dobavljačima i poštujući pravila organizacije AOECS (Savez europskih celijakijskih društava).

U posljednje vrijeme fokus je pak na mediteranskoj prehrani, prehrani bez aditiva, prehrani bez šećera, sirovojedstvu, veganstvu...

Bezglutenska prehrana ili prehrana s glutenom?

Bezglutenska prehrana može biti jednako kvalitetna kao i prehrana s glutenom, jer osobe koje nemaju celijakiju ili alergiju na gluten mogu konzumirati prehranu bez glutena. Postavlja se pitanje zašto, a znanost je tu još uvijek nedorečena. Međutim, postoji neka tajna veza između autoimune bolesti štitnjače i glutena, pa se preporučuje ne konzumirati gluten. Postoji razlika između bezglutenske i niskoglutenske prehrane. Bezglutenska prehrana je striktna i izričito bez glutena, jedu se isključivo svježe namirnice koje prirodno ne sadrže gluten, a od suhih, prerađenih prehrambenih proizvoda jedu se samo oni sa znakom prekriženog klasa, a posebna pažnja pridaje se križnoj kontaminaciji.

Kurkuma, plava riba, rajčice... Ovako izgleda prehrana za prevenciju srčanožilnih oboljenja

Niskoglutenska prehrana bazira se samo na izbjegavanju pšenice, raži i ječma te na povremenom korištenju proizvoda koji nose znak prekriženog klasa. Osim celijakije i alergije, postoji i intolerancija na gluten, tada se javlja nadimanje, mučnine, glavobolje, osjećaj težine nakon konzumacije namirnica koja sadrže gluten, ali nije još razjašnjen mehanizam djelovanja. Osobe s intolerancijom uglavnom odabiru niskoglutensku prehranu, što je OK. Ukratko, bezglutenska prehrana svakako je ne samo potrebna nego i od vitalne važnosti kod celijakije, alergije na gluten, ali i drugih autoimunih oboljenja. Ako zdrava ili osoba s intolerancijom na gluten želi odabrati bezglutensku prehranu koja je uravnotežena i raznovrsna, nema bojazni od štetnih utjecaja na organizam.

Sirovojedstvo

Sirovojedstvo je trend koji je sve snažnije prisutan ljeti. Sirovojedstvo je trend koji je sezonske naravi, a počinje se javljati u proljeće i aktivan je do sredine jeseni. Sirovojedstvo ili raw food je upravo to – konzumacija sirove hrane, što se idealno slaže s vegetarijanskim i veganskim načelima. Kuhana hrana ne koristi se jer se smatra da opterećuje probavu te da se zagrijavanjem gubi ili mijenja struktura vitamina, minerala, enzima i vlakana te se hrana ne bi smjela izlagati temperaturi višoj od 46 Celzijevih stupnjeva. Da kuhanje opterećuje probavu, djelomično je točno s obzirom na to da kuhanjem mi već djelomično procesiramo neke namirnice koje je tada lakše probaviti.

Jednostavan primjer daje bjelanjak koji je vrlo teško probavljiv dok je sirov. Kad je kuhan, dogodi se denaturacija bjelančevina i bjelanjak postaje prava poslastica za naš organizam, stoga nikome ne bih preporučila da konzumira sirovi bjelanjak. Drugi je primjer apsorpcija visokovrijednog beta-karotena iz mrkve, koji se znatno bolje apsorbira ako je mrkva blanširana uz dodatak uljne baze poput maslinova ulja. Međutim, imamo takvih primjera i s druge strane, razno voće i povrće lakše se probavi ako nije termički obrađeno, što je također znanstveno potvrđeno. Sirovojedstvo je medalja koja ima dvije strane i svakako ga preporučujem kao dio proljetne i ljetne prehrane jer činjenica je da konzumiramo previše kuhane, začinjene i masne hrane. Tanjur za sunčano vrijeme trebao bi biti barem na pola sirov, s pregršt sirovog voća, povrća i orašastih plodova, tako da što se tiče sirovojedstva, svakako prst gore za ovaj način prehrane.

Koje trendove prate nutricionisti u prehrani?

Moja prehrana čini jedan zanimljiv i dobro provjeren miks. Primarno je mediteranska, što znači da mi riba “upliva” na tanjur dva puta tjedno, meso jedemo dva, ponekad tri puta tjedno, ostali dani su bezmesni, često koristim zeleno lisnato povrće u sirovom i kuhanom obliku. Pažljivo biram kada i od koga kupujem. Kako nam vrijeme dopušta, u obitelji samostalno izrađujemo namaze i umake koje koristimo u prehrani. Prilikom kuhanja koristimo makrobiotička načela. Zbog osobnih potreba slijedimo niskoglutensku prehranu pa mogu reći da smo od opisanih načela prehrane uzeli od svakoga pomalo i prilagodili sebi i svojim potrebama.

Moja struka znatno je utjecala na moje prehrambene odabire primarno zato što sam u stalnom kontaktu s klijentima kojima treba savjetovanje u okviru kliničke prehrane, a svakodnevno čitam i znanstvene radove u području znanosti o hrani. Biti informiran ključno je kod nutricionizma koji je iznimno „živa znanost“, što znači da svako malo iskaču novi znanstveni radovi koji nerijetko mijenjaju utabane paradigme. Prehrambene smjernice trebaju nam služiti baš kao što i same kažu – kao smjernice. Prehranu uvijek trebate prilagoditi sebi i svojim osobnim potrebama, a ne trendovima. Dok se jedan pojedinac sasvim odlično osjeća i epigenetički je prilagođen da konzumira sirovu prehranu, drugome odgovara veganstvo, a treći preferira prehranu s niskom udjelom ugljikohidrata i svi se zasebno osjećaju dobro i funkcioniraju odlično. Bitno je ne pretjerivati i prije slijeđenja određenog trenda posavjetovati se s magistrom nutricionizma ili liječnikom, ako prilagođavate svoju prehranu zbog zdravstvenih razloga.

Anemija: Što jesti ako ste slabokrvni?

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!