Dodaci prehrani - za ili protiv (2. dio)

hrana-voce-multi-vitamini-tablete-prehlada

Nerijetko primjećujem kako u Hrvatskoj (i na ovim prostorima) ne postoji temeljno razumijevanje za dodatke prehrani. I to ne od laika, već od zdravstvene struke – nekih liječnika, nutricionista, ponekad i farmaceuta.

Dakle, posve krive predodžbe dolaze od stručnjaka koji brinu o zdravlju ljudi, svatko u svojem djelokrugu. Drugim riječima, mnogi od njih ne razumiju o čemu se radi, ili pak uopće ni ne vide ulogu dodataka prehrani.

Slušajući tako neke od njih kako odgovaraju na pitanja o dodacima prehrani, često čujem kako govore kako su to "bezopasni preparati", "vitaminsko-mineralni proizvodi", "vitamini" ili "kako je sve to placebo", "bacanje novaca" itd. Prije svega, vidljivo je da samim pojmovima "brkaju krumpire i jabuke".

Zato, moram razjasniti; dodaci prehrani kao što i samo ime govori dopuna su prehrani, pri čemu oni mogu u prehrani dopunjavati hranjive tvari neophodne za život i za odvijanje metaboličkih procesa (a to su vitamini, mineralne tvari, aminokiseline, bjelančevine, masne kiseline). Oni mogu, ali i uopće ne moraju biti vitaminskog i(li) mineralnog sastava. U tu skupinu dodataka prehrani pripadaju i proteinski praškovi koji su prečesto i posve neopravdano na meti onih koji ne razumiju samu materiju. Dakle, dodaci prehrani tog tipa su hranjive tvari i mogu biti manjkave u prehrani, pa ih ponekad valja dodavati iz dodataka prehrani u obliku tableta, kapsula, prašaka, itd. Takvi se dodaci prehrani nerijetko nazivaju nutraceuticima.

Osim toga, u kategoriju dodataka prehrani spadaju i biljni dodaci prehrani (fitoterapeutici) koji sadrže ekstrakte ili usitnjene dijelove biljaka koje pokazuju određeno biološko/fiziološko/biokemijsko djelovanje. Za razliku od prethodne podkategorije, ovi dodaci prehrani nisu nužni u prehrani, niti su neophodni za životne procese. No, zbog svojeg konkretnog i (pred)dokazanog djelovanja na određeno zdravstveni segment/organ/sustav organa, mogu pokazati pozitivan učinak na određenu zdravstvenu tegobu. No, uz prethodnu konzultaciju s liječnikom. Dobar primjer je ekstrakt ginkga koji blagotvorno djeluje na cirkulaciju u mozgu. Isto tako spomenuti ekstrakt fermentirane crvene riže ili fitosteroli učinkovito snižavaju povišene vrijednosti kolesterola. Nerijetko takvi dodaci prehrani postaju jedina alternativa zbog nezgodnih nuspojava nekih lijekova. No, svakako, takvu intervenciju "samopomoći" potrebno je napraviti samo uz konzultaciju s liječnikom i nikako ne prekidati terapiju lijekovima na svoju incijativu. Iako mnogi od liječnika imaju primjedbu "kako to ne vrijedi jer nije prošlo sve tri faze kliničkih dokaza“. No, znanstveni dokazi o učinkovitosti uistinu postoje, iako na čistoći i standardizaciji (nekih) dodataka prehrani bi valjalo još poraditi.

Iz dosadašnjeg iskustva znam kako neki stručnjaci, uglavnom liječnici, nažalost ne žele ni čuti nikakvu argumentiranu informaciju o dodacima prehrani, unaprijed smatrajući bilo kakvu (argumentiranu) raspravu bespotrebnom, citiram: "placebom", "mumbo-jumbo proizvodom za varanje potrošača“, "niš-korist bedastoćom“, "porezom na budale“. Nažalost.

Srećom ima i brojnih izuzetaka, umom otvorenih i vrsnih stručnjaka koji su otvoreni za argumentiranu raspravu, i koji žele čuti informaciju i od drugih stručnjaka komplementarnih struka. Svakako bi bilo uputnije da oni stručnjaci koji čitavu kategoriju dodataka prehrani etiketiraju kao besmislenom, dopuste sebi, i svojim pacijentima pravo na informaciju. I to svakako - argumentiranu.

A njih navodim, u nastavku: postoje brojni znanstveni dokazi o korisnosti primjene dodataka prehrani kao potporu dijetoterapiji i klasičnoj farmakološkoj terapiji. Primjerice, kvalitetni dodaci prehrani nerijetko su prvi i najbolji izbor pri debljini kao jednoj od najvećih javnozdravstvenih problema. Daleko od toga da nema beskorisnih i nepotrebnih dodataka prehrani, pa i za mršavljenje. Svakako da ih ima. No, radi njih ne moraju biti etiketirani oni dodaci prehrani koji pomažu, a nemaju negativan utjecaj na zdravlje.

Mnoge velike inozemne tvrtke koje se bave nutraceuticima, ulažu vrlo ozbiljne napore (i financijska sredstva) za regulaciju zdravstvenih tvrdnji, dokazivanje sigurnosti i učinkovitosti proizvoda. Nerijetko u zadnje vrijeme mnogi dodaci prehrani imaju i kliničke studije koje potvrđuju sigurnost i učinkovitost primjene dodataka prehrani.

Unatoč tvrdnjama nekih neupućenih kako iz prehrane sve dobivamo, odgovorno i iz svojeg stručnog radnog iskustva tvrdim kako 90 posto ljudi ima vrlo manjkavu prehranu i kako su im (vitaminsko-mineralni-proteinski) dodaci prehrani nerijetko vrlo potrebni. No, također ostajem i pri tvrdnji kako se većinu dodataka prehrani nikako ne bi smjelo uzimati nasumce, već uz prethodan savjet stručnjaka (s dodacima prehrani upoznatog nutricionista, farmaceuta i liječnika).


Nenad Bratković
magistar nutricionizma

 Prati nas na Viber Public Chatu!