Dohrana – novi svijet: svijet boja, okusa, mirisa i tekstura (1. dio)

Dojenje

Najčešća pitanja roditelja su: kada, kako i čime započeti dohranu dojenčeta, a time i kada, kako i koji oblik hrane uvesti u djetetovu prehranu...?!?

Svaki početak je težak, ali ovaj je ipak najslađi…! O dohrani dojenčadi uvijek se puno pričalo, a svako novo desetljeće donosilo je nova saznanja i nove preporuke, zbog čega roditelji danas dobivaju mnogo informacija, ali i dezinformacija.

Upravo zato ispred vas stoji sažetak najnovijih preporuka i načela dohrane kojih bi se roditelji trebali držati, jer kad kreću s uvođenjem novih namirnica u djetetovu prehranu ne "stavljaju“ samo hranu u djetetov trbuščić, već ih uče i usađuju im životne stavove o hrani i prehrani!

Najčešća pitanja roditelja su: kada, kako i čime započeti dohranu dojenčeta, a time i kada, kako i koji oblik hrane uvesti u djetetovu prehranu...?!?

Naravno, uvijek je bilo i uvijek će biti da je majčino mlijeko za dojenče primarna, najvažnija i najpotpunija hrana, najsavršenija prirodna namirnica kojom dijete prvi put, dojenjem, kroz zagrljaj i ljubav, doživljava aromu hrane, njezin okus, miris i teksturu! Ipak, isključiva mliječna prehrana, bilo da se radi o majčinom mlijeku ili dojenačkom mliječnom pripravku, rastom i razvojem dojenčeta postaje ograničena, a nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih zahtijeva potpune i dostatne prehrane za dojenče. Stoga se u ovom razdoblju djetetova života započinje s dohranom, odnosno uvođenjem novih namirnica, i time, obogaćivanjem do tada isključivo mliječne, osnovne dojenačke prehrane.

Sama definicija dohrane još uvijek je upitna. S jedne strane, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dohranom smatra svu hranu koja nije majčino mlijeko, dok Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) pod dohranom podrazumijeva uvođenje i prihvaćanje sve krute i tekuće hrane koja nije majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak.

Najčešća dilema roditelja vezana je uz vrijeme započinjanja dohrane te vrstu i način uvođenja novih namirnica. Iz ovog razloga bitno je naglasiti da za uvođenje dohrane ne postoji određeni dan ili tjedan starosti dojenčeta, već vremensko razdoblje u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje novih namirnica.

Upravo na temelju ovih činjenica donesene su preporuke i dano je razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta koje navode da se dohrana ne bi trebala započinjati prije navršenog 17. tjedna života ili odgađati nakon 26. tjedna djetetove starosti, a ako je moguće i ako dijete dobro napreduje, bilo bi idealno da se s dohranom ne započinje prije navršenog šestog mjeseca njegova života.

Osim toga, dobro je znati, da u razdoblju od petog do desetog mjeseca djetetova života (obuhvaćeno je i preporučeno razdoblje započinjanja dohrane) djeca počinju pokazivati interes za namirnice različite od mlijeka, postaju otvorena za nove okuse i teksture hrane, a rastom zubi, postupno počinju razvijati i sposobnost žvakanja.

Ako se s uvođenjem dohrane djeteta započne kasno, odnosno ako se preskoči djetetova zainteresiranost, moglo bi se javiti otežano prihvaćanje novih okusa i krute hrane te odbijanje žvakanja namirnica. Iz ovog razloga važno je osluškivati dijete i prepoznati znakove kojima pokazuje da je spremno, da je zainteresirano za svijet tisuću novih okusa, mirisa, boja i tekstura! Zato je poruka: promatrajte dijete, a ne samo kalendar!

Osim finim i friškim namirnicama, prilikom uvođenja i "vođenja“ dohrane roditelji bi trebali biti opremljeni pozitivnim stavom i strpljenjem. I baš kao što je kroz mlijeko već kušalo okuse svih namirnica kojima se mama hranila, tako će pokazati kada i za što je spremno u novom svijetu okusa, tekstura, boje i mirisa.

 Prati nas na Viber Public Chatu!