Makrobiotika – radost življenja

Makronova foto za kolumnu

Termin makrobiotika prvi je put upotrijebio utemeljitelj zapadne medicine, Hipokrit, objašnjavajući zdravorazumski, prirodni pristup zdravlju te naglašavajući važnost utjecaja okoliša i pravilne prehrane. Makrobios, naime, na grčkom znači dobar ili dugi život, a Hipokratova je filozofija sažeta u glasovitoj rečenici: "Neka vam hrana bude lijek, a lijek hrana".

Otada je makrobiotika u povijesti Zapada počela označavati prirodan način života, uključujući prirodan i jednostavan način prehrane koji vodi zdravlju, sreći i dugovječnosti.

Što danas znači makrobiotika?

Do danas, makrobiotika je dala veliki doprinos unaprjeđenju zdravlja i kvalitete življenja, a vrlo značajnu ulogu u tome zasigurno je imao Michio Kushi, humanist i reformator te utemeljitelj suvremenog makrobiotičkog pokreta, koji je na poziv Makronove nekoliko puta gostovao u Hrvatskoj.

Makrobiotika neprestano ukazuje na mnoge probleme u društvu i prehrani te spremno nudi jednostavna i prirodna rješenja. Mnoga od njih su danas poznata i prihvaćena u znanstvenim/"stručnim" krugovima kao i u široj javnosti, navedimo neka:

Makrobiotika ističe važnost cjelovitih namirnica u svakodnevnoj prehrani – Balastne tvari, vlakna, B vitamini i drugi nutrijenti dobivaju se konzumiranjem cjelovitih žitarica i drugih namirnica. Cjelovite namirnice, nasuprot rafiniranim proizvodima, lakše se probavljaju i ne stvaraju viškove u organizmu.

Povezuje prehranu i zdravlje – U vrijeme dok je službena medicina «odmahivala rukom» na mogućnost povezanosti prehrane i karcinoma, Michio Kushi, objavio je početkom 1970-ih knjigu Ishranom protiv raka, koja sustavno pokazuje vezu između prehrane i zdravlja te vrlo praktično preporuča koje je izmjene u prehrani potrebno napraviti. Danas ovu uzročnost prepoznaje i službena medicina.

Ističe važnost organskog uzgoja – Prva pregovaranja s američkim farmerima o organskom uzgoju te nadgledanje farmera u SAD napravili su Michio i Aveline Kushi, svjesni važnosti organskog uzgoja – kako za zdravlje, tako i za okoliš.

Upozorava na preveliku količinu masnoća u prehrani – prekomjerno konzumiranje mesa i mliječnih proizvoda štetno je, a suvremeni način prehrane životinja (hormoni, antibiotici, aditivi i sl.) povećava njihovu toksičnost.

Individualizirana prehrana – Prehrana prema makrobiotičkim načelima prati osobne potrebe pojedinca te stoga ne postavlja kruta načela, nego naglašava prilagodljivost.

Odgovornost za zdravlje i edukacija – Naše je zdravlje u našim rukama, ono direktno ovisi o svakodnevnom načinu prehrane i življenja i stoga trebamo preuzeti odgovornost za njega. U tom smislu neophodno je educirati se o pravilnoj prehrani, načinu kuhanja, vježbanjima i drugim sadržajima koji unaprjeđuju kvalitetu našeg življenja.

Ipak, makrobiotika nije samo prehrana, niti bi imala tako širok utjecaj da to jest. Makrobiotika se «ne jede», makrobiotika se živi jer podrazumijeva filozofiju i životni nazor, ujedinjujući načine ponašanja, mišljenja, disanja, vježbanja, odnosa prema drugima, običaja, kultura, ideja i svijesti u jedinstvenu kulturu življenja.

Kolumnu sponzorira:
Makronova

 Prati nas na Viber Public Chatu!