Neprirodnom prehranom do zdravlja

Shutterstock 285292964

Svi znamo da je prirodno dobro, a umjetno loše.

Shodno tome, prirodna hrana zasigurno je najbolji izbor za naš organizam, a od umjetne treba bježati glavom bez obzira. Poželjno je i svim svojim poznanicima propovijedati o njenim rizicima. Bonus bodove dobivate ako nepoznatim ljudima koje na tramvajskoj stanici zateknete s čokoladicom u ruci održite lekciju.

Zašto su nam potrebni nutricionisti?

Na stranu pitanje iritantnosti prehrambene moralizacije, zaustavimo se na trenutak i zapitajmo što je prirodno, a što neprirodno.

Mrav je prirodan. Mravinjak koji izgradi jest…? Prirodan.

Čovjek je prirodan. Grad koji izgradi jest…? Umj… prirodan.

Šećerna repa je prirodna. Šećer jest…? Umj… prirodan.

Riba je prirodna. Riblje ulje u kapsuli jest…? Umj…. prirodno.

Činjenica da je nešto izradio ili preradio čovjek ne znači da je ono neprirodno, odnosno umjetno. Čovjek je, kao i mrav, dio prirode, i neovisno kojim materijalima raspolaže, pa čak i ako je iste sam stvorio, sve što izgradi nužno mora biti prirodno.

Kad govorimo o prehrani, prerada ne čini namirnicu umjetnom. Često je čini manje nutritivno vrijednom. No ne uvijek.

Ali recimo da prihvatimo podjelu na prirodno i neprirodno.

Kokosovo ulje i drugi prehrambeni mitovi

Strihinin. Botulin. Ricin. Antraks. Sve navedeno su iznimno potentni otrovi, i to potpuno prirodni. Što nam činjenica da je nešto prirodno ili neprirodno govori o benefitu takve prakse, hrane ili otrova?

Ništa.

Znači li prirodno ujedno i bolje?

Ne.

Prirodno ili neprirodno?

Glorificiranje „prirodnoga“ i posljedična demonizacija „umjetnoga“, koje se nerijetko može poistovjetiti s modernim, učestala je logička greška, posebno kod pobornika alternativne medicine i alternativnih režima prehrane. Najprominentniji od potonjih jest Paleo pokret, čija je osnovna premisa da naši preci tijekom Paleolitika nisu obolijevali od kardiovaskularnih bolesti niti karcinoma, te da bismo postigli isto, trebamo slijediti njihove prehrambene principe. Na stranu činjenica da se Paleo prehrana pogrešno interpretira, jer istraživanja pokazuju da su naši stari jeli žitarice, prosječno trajanje života još početkom prethodnog stoljeća bilo je 30-ak godina. S obzirom na to da se kronične bolesti velikom većinom javljaju u kasnijoj životnoj dobi, tako kratak životni vijek nije niti dozvoljavao njihov razvitak. Stoga ne možemo donijeti zaključak kako je (bilo moderna bilo „prava“) Paleo prehrana dobar izbor za smanjenje rizika od kroničnih bolesti.

Koji je vaš problem sa šećerom?

Sad kad znamo da je podjela na prirodno i umjetno besmislena, a i kad ne bi bila, ne govori nam ništa o utilitarnosti prakse pojedine prakse ili hrane, postavimo si pravo pitanje: Što je dobro, što je neutralno, a što loše? Što našem organizmu treba, što ne, a što mu šteti? Što pozitivno utječe na naše zdravlje, što negativno, a što nema učinka?

Na to najčešće nema jednostavnog odgovora, odnosno uglavnom je odgovor ljudima prirodno mrski, ali iskreni „ovisi“. U ovoj kolumni nema mjesta za nabrajanje tih ovisnosti.

Stoga sljedeći put kad budete birali namirnicu, nemojte se uzalud truditi razaznati je li prirodna ili ne, već razmotrite je li nutritivno bogata ili nije. Činjenica jest da je minimalno procesirana hrana najčešće i nutritivno najbogatija, te treba predstavljati temelj svačije prehrane. Međutim, nemojte neopravdano iz svoje prehrane isključivati hranu koja je nešto udaljenija na kontinuumu procesiranosti, uskraćujući si time raznovrsnost i praktičnost koju ona pruža.

Je li nutricionizam pokvaren?

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!