Prehrana djeteta od 1. do 3. godine

prehrana, djeca, kuhinja, obitelj, dorucak

Preporučeni dnevni unos energije i hranjivih tvari za dijete od prve do treće godine određen je prehrambenim standardima koje je 2007. godine donijelo Stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva RH u sklopu Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima.

Preporučeni dnevni unos energije za dijete od jedne do tri godine je 1200 Kcal. Preporuke su jasne i kod unosa hranjivih tvari, makronutrijenata, pa se tako preporučuje da dnevni unos bjelančevina za djecu u dobi od jedne do tri godina bude između 30 i 45 g/dan.

Inače dnevni unos bjelančevina za djecu od jedan do šest godina ne bi trebao biti veći od 10 do 15 posto po danu. Prevelika zastupljenost bjelančevina (preko 15 posto, a naročito preko 20 posto), djeluje opterećujuće na  jetru i bubrege, te remeti resorpciju nekih minerala. Unos bjelančevina manji od 10 posto (npr. kod alternativne prehrane), može rezultirati smanjenjem tjelesne težine i sklonošću infekcijama što kasnije može dovesti i do smanjenja visine za dob djeteta.

Na dječjem jelovniku trebaju biti zastupljene prvenstveno bjelančevine životinjskog porijekla (meso, riba, jaja, kao i mlijeko i mliječni proizvodi), koje su biološki vrjednije u odnosu na biljne bjelančevine. Od biljnih bjelančevina svakako treba odabrati mahunarke (grah, grašak, leća), koje su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima.

Važan makronutrijent su svakako masti. U dobi od jedne do tri godina preporučeni dnevni unos masti u hrani je 30 do 35 posto (od toga 20 posto trebaju biti nezasićene masne kiseline), što iznosi 40 do 47 grama po danu. U ranoj  dobi naročito do druge godine života djeteta, premali unos masti (ispod 25 posto), može nepovoljno utjecati na rast i razvoj djeteta. Važno je također paziti i na odnos unutar unesenih masti, te prednost dati nezasićenim masnim kiselinama u obliku poželjnih masnoća kao što su biljna ulja, maslac i lako mazivi margarini.

Ugljikohidrati i vlakna također trebaju biti zastupljeni u preporučenom iznosu koji se nalazi u prehrambenim standardima. U dobi od prve do treće godine preporučljivo je da dijete dobije od 150 do 180 grama na dan ugljikohidrata, što iznosi 50 do 60 posto energije na dan. Složeni ugljikohidrati kao što su žitarice i proizvodi od žitarica, mahunarke i povrće bolji su izbor od jednostavnih šećera kao što su konzumni šećer, med i melasa.

Prehrambena vlakna nalaze se isključivo u povrću, voću, žitaricama i orasima. U posljednje se vrijeme nastoji definirati preporuka unosa vlakana za djecu i odrasle. U prehrambenim standardima preporučljivi  unos prehrambenih vlakana je do 12 grama na dan u dobi od prve do treće godine. Većina voća i povrća sadrži manje od 2 grama vlakana po obroku, a žitarice manje od jednog grama po obroku. Samo neke leguminoze  i cjelovite žitarice sadrže veću količinu vlakana. To je važno znati kako se u dnevnom unosu ne bi pretjeralo sa unosom vlakana (mogu nastati probavne smetnje, veći broj stolica).

Adekvatan unos vitamina i minerala neophodan je za normalan rast i razvoj. Nedovoljan unos pojedinih vitamina i minerala može prouzročiti nepravilnostima u rastu i razvoju, te biti uzrokom mnogim  zdravstvenim problemima i poremećajima. U prehrambenim smjernicama jasno su definirane vrijednosti, ali ono što je važno znati je da se cjelokupna potreba čovjeka za vitaminima i mineralima može zadovoljiti primjerenom prehranom (bogatom voćem i povrćem ), osim u prvoj godini života kada je neophodna suplementacija D vitamina.

Ordinacija.hr preporučuje:

Vučemilović knjiga

 Prati nas na Viber Public Chatu!