Pretilost u djece

pretilo dijete, jelo, dorucak, osmijeh, debljina

Prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom zasićenih masti i jednostavnih šećera tijekom djetinjstva nosi sa sobom povećan rizik od cijelog niza bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom, poput debljine, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije.

Iako možemo reći da u predškolskoj dobi pretilost nije poprimila razmjere epidemije ukupno gledajući to je najčešći poremećaj među djecom i adolescentima u razvijenim zemljama.

Koja je normalna tjelesna težina?

Za procjenu stanja uhranjenosti najrašireniji je pristup mjerenja tjelesne težine djeteta. Kada djetetovu težinu usporedimo s referentnim vrijednostima za dob najmanje je pouzdano jer zanemaruje veliku raznolikost u tjelesnoj građi djece iste dobi. No, ako usporedimo vrijednost izmjerene tjelesne težine s referentnom težinom za visinu određena djeteta, dobit ćemo pouzdanije vrijednosti.

Drugi i ujedno pouzdaniji način određivanja i procjene pretilosti je određivanje indeksa tjelesne mase (body mass index; BMI). BMI (izračunava se dijeljenjem tjelesne težine u kilogramima s kvadratom tjelesne visine u metrima) je najbolje mjerilo za pretilost jer izvrsno korelira s ukupnom količinom masti u organizmu, s arterijskim krvnim tlakom i koncentracijom lipida u krvi.

Normalne vrijednosti za BMI variraju prema dobi, spolu i stupnju pubertetskog razvoja. Za normalnu populaciju djece (95. centil BMI za dob),  gornja granica tako izračunatog indeksa tjelesne mase kreće se za dječake i djevojčice do 20 godine života između 23 i 30 kg/m2.

Djeca i adolescenti smatraju se pretilim, ako njihov indeks tjelesne mase prelazi 85. i 95. centilu za dob i spol, ili ako je veći od 30kg/ m2 u bilo kojoj dobi.

Kako smanjiti tjelesnu težinu?

Većini djece koja su pretila, kažu stručnjaci, ne treba savjetovati da bitno smanje tjelesnu težinu. Umjesto toga potrebno ih je poticati u održavanju vlastite tjelesne težine (tako da ju izrastu rastom u visinu). Nikako ih ne treba stavljati na redukcijsku dijetu bez medicinskog nadzora, jer može ugroziti djetetov rast.

U dobi od prve do pete godine starosti uz dijetetski pristup (poluobrano mlijeko, ukidanje slatkiša, izbjegavanjem masnog mesa i pripremanje hrane kuhanjem, pirjanjem) potrebno je poticati tjelesnu aktivnost djeteta primjerenu mogućnostima.

Iako možemo reći da se kod djece prehrambene navike lakše mijenjaju nego što je to slučaj kod odraslih, prehrambene navike su većinom pod utjecajem različitih kulturoloških i ekonomskih prilika. Osim toga izvori informacija vezanih za prehranu vrlo su često neprovjereni i stvaraju zablude u područje prehrane (različite teorije o pravilnoj prehrani). Savjet roditeljima bi bio da se nastoje o pravilnoj prehrani  informirati u stručnim institucijama, te da potraže savjet stručnjaka koji se bave prehranom i njenim utjecajem na zdravlje.

U ovom ubrzanom životu i ubrzanoj proizvodnji i potrošnji treba se ipak podsjetiti na ključne preporuke za održavanje tjelesne težine i dobrog zdravlja

Unesite u svoj dnevni jelovnik svakodnevno voće i povrće, jedite adekvatne obroke i međuobroke (tijekom rasta potreban je češći, ali količinski manji unos hrane).Ne zaboravite doručak i bavite se primjerenom tjelesnom aktivnošću. Svojim primjerom određujemo stav djeteta prema hrani, naučeno ostaje, pa je važno najmlađima usaditi pravilne prehrambene navike.

Ordinacija.hr preporučuje:

Ljiljana Vučemilović

 Prati nas na Viber Public Chatu!