Kokosovo ulje, detoksikacija... Prehrambeni trendovi kojima (ne) treba vjerovati

hrana

Prof. s Harvarda dr. Karin Michels, voditeljica Centra za istraživanje tumora na Sveučilištu Freiburg, objavila je video “Kokosovo ulje i ostale nutricionističke pogreške” u kojem obrazlaže zašto je kokosovo ulje jedna od najgorih namirnica koje možemo unijeti u organizam.

To je iznenadilo sve koji paze kako se hrane i što unose u organizam, jer su oni kokosovo ulje prigrlili kao hit-namirnicu u svojoj prehrani baš zbog činjenice što su mu se pripisivale mnoge zdravstvene prednosti.

Primjerice, zbog laurinske kiseline u svojem sastavu uspređivali su ga s majčinim mlijekom koje je jedini drugi izvor te kiseline. Tako se govorilo da kokosovo ulje snaži imunosni sustav. lako se probavlja pa nije opterećenje za probavni sustav; govorilo se i to kako je to najidealnija masnoća na kojoj možemo pržiti meso, jer termičkom obradom ne ispušta kancerogene tvari.

Jačanje imuniteta - stručnjaci otkrivaju na što sve morate paziti

Otrov za organizam ili?

No znanstvenica Karin Michels kokosovo je ulje nazvala otrovom za organizam, tvrdeći kako nema niti jednog znanstvenog istraživanja koje ide u prilog njegovim navodnim zdravstvenim odabirima. Ona se, osim na kokosovo ulje, obrušila i na ostale nezasićene masnoće poput mesnih prerađevina, tvrdih sireva, ali i ghee maslaca, još jedne popularne namirnice među onima koji se trude zdravo živjeti. Neki nutricionisti smatraju kako je svaka mast štetna za krvne žile, a dr. Michels tvrdi da je kokosova čak i štetnija od svinjske. O svemu smo razgovarali s Dianom Gluhak Spajić, mag. nutricionizma, voditeljicom projekta i Healthy Meal Standard i Centra za nutricionizam.

Kako biste sve ovo komentirali i kakav je općenito vaš stav o kokosovom ulju?

Netočna je tvrdnja da je svaka mast štetna za organizam i krvne žile. Štetna može biti samo njezina količina, međutim to vrijedi za proteine, masti, ugljikohidrate, također vitamine, minerale, pa čak i vodu.

Primjerice, mediteranska prehrana koja je izrazito pogodna za srčanožilna oboljenja obiluje nezasićenim masnim kiselinama, koje imaju blagotvoran učinak na krvne žile i prevenciju od srčanog udara, posebice omega 3-masne kiseline kakve se nalaze u plavoj ribi. Što se tiče metabolizma općenito, teško je ovako oštru preporuku za cjelokupnu populaciju.

Kokosovo ulje svakako ima svoje dobre strane koje ne treba zaboraviti. Spomenut ću ovdje srednje lančane masne kiseline (MCT) koje imaju odličnu ulogu kod raznih crijevnih bolesti gdje je apsorpcija masti u crijevu otežana. Naime, za razliku od ostalih masnih kiselina, srednje lančane masne kiseline apsorbiraju se bez pomoći crijevnih enzima, što kod raznih upalnih bolesti crijeva i/ili crijevnih infekcija može biti spas u pravi čas.

Kurkuma, plava riba, rajčice... Ovako izgleda prehrana za prevenciju srčanožilnih oboljenja

Pravilna termička obrada hrane

Međutim, ono u čemu danas ljudi često griješe je termička obrada hrane, gdje od najkvalitetnije namirnice u pet minuta možemo napraviti cirkus. Pa tako kod kokosovog ulja treba biti oprezan kada ga termički obrađujemo, točnije kod pečenja i prženja, jer ima relativno nisku točku dimljenja i tu se primarno misli na hladno prešano, ekstra djevičansko kokosovo ulje, kakvo primarno ljudi traže za osobnu upotrebu. To znači da iznad temperature od 171 stupanj, dolazi do destabilizacije i promijene struktura masnih kiselina, gdje tada više nema povoljan učinak kod unosa u organizam.

Preporuka je ekstra djevičansko kokosovo ulje koristiti za biskvite, kuhanja, ali ne na tavi. Svinjska mast za razliku od kokosove je znatno stabilnija pri visokim temperaturama i povoljnija za termičku obradu. Sukus svega je da na bombastične naslove se ne treba previše obazirati, nego pratiti preporuke nacionalnih ili međunarodnih udruženja, koja redovno pregledavaju i filtriraju kvalitetne znanstvene radove i na temelju njih formiraju preporuke. S obzirom da 30% dnevne energijske vrijednosti trebaju činiti upravo masnoće, to nam govori da u njima ne treba pretjerivati ali ih nikako ne trebamo u potpunosti izbaciti.

Možemo li uopće vjerovati prehrambenim trendovima, jer svako malo nešto postane hit, a ubrzo se priča u potpunosti izokrene?

Pojedine prehrambene vijesti se vrlo brzo nađu na raznim popularnim portalima koji često samo prenose informacije, i u pravilu ne konzultiraju stručnjake pri plasiranju istih. U području znanosti o hrani dovoljno je samo drugačije posložiti riječi u rečenici da ona na kraju daje sasvim drugačije objašnjenje. Takvih slučajeva ima svakodnevno, to nažalost jako šteti nutricionističkoj struci, jer se plasiraju neprovjerene činjenice kroz atraktivne naslove. “Modne trendove“ plasiraju i samo-prozvani prehrambeni stručnjaci koji žele brzo zaraditi prodavanjem "magle" odnosno čudesnih napitaka ili dijeta koje "brišu kilograme". Detoksikacija primarno označava klinički termin kod trovanja organizma, dok rigorozne kure kakve se pojavljuju nakon blagdana se primarno sastoje od velike količine vode, znatno smanjenog kalorijskog unosa na dulji period vremena, te uzimanje dodataka prehrani, što predstavlja drugu krajnost i ponovni šok za organizam, a osobe ne prihvaćaju pravilne prehrambene navike, tako da kvalitetnog učinka zapravo nema.

Neki od loših prehrambenih trendova su uključivali naranča dijetu, jaje dijetu, pijenje soka od brusnice s ciljem prevencije raka mokraćnog mjehura i protiv mokraćnih infekcija, pijenje velike količine vode na dan i razne detoksikacije. Naravno, postoje i pozitivni prehrambeni trendovi kao što je, primjerice, izrada smoothija od voća i povrća koji čine interesantan i hranjiv međuobrok!

Prehrana nije brzo rješenje, već ono koje je stalno i kojem treba vremena da poprimi svoje vidljive, ali stalne rezultate. Sasvim je nemoguće očekivati da ćemo nakon 12 mjeseci neuravnotežene i brze prehrane detoksikacijom očistiti svoje tijelo u 5 dana! Da je to tako, prehrambene bolesti ne bi postojale, a nutricionisti bi bili stvar prošlosti.

Možete li se prisjetiti još nekih "prevara" u prehrambenim trendovima koji su također bili hit, a s vremenom se pokazalo da ne "drže vodu".

Definitivno detoksikacija. Krivi naziv i u potpunosti krivi marketing. Znanost nikad nije stala iza detoksikacije jer pod pojmom detoksikacija stoje primarno kliničke metode liječenja kod otrovanja. I to nema nikakve veze s ispiranjem organizma tekućinama, kako se to često naziva. To se može nazvati “čišćenje“, dok detoksikaciju, ako je dobro čuvamo u svakoj sekundi našeg dana odrađuje jetra. Naravno, pokazano je da gladovanje kroz 24 sata može smanjiti razne upalne i druge faktore (IGF-1), ali ne može regenerirati naše organe niti pomladiti organizam.

Što je po vašem mišljenju uravnotežena prehrana? Treba li uopće neke namirnice isključivati iz prehrane ili su sve zdrave u umjerenim količinama?

Pravila struke kažu da je dok si zdrav sve dopušteno povremeno i u malim količinama. Ako postoji tegoba vezana uz prehranu, tada je potrebno dodatno pripaziti i isključiti neke namirnice. Simbolika dobre prehrane označava uravnoteženost, umjerenost i raznovrsnost u svakom pogledu.

Jabuka, šipak, bundeva... 7 namirnica jeseni koje morate uključiti u prehranu

D. Petrov/magazin Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!