Kao sva druga živa bića i čovjek je pod stalnim utjecajem vremenskih prilika, točnije neprilika, koje mogu negativno utjecati na zdravlje organizma.
Promijene vremena prvi će osjetiti pacijenti koji boluju od različitih kroničnih bolesti, a posebno bolesnici s povišenim tlakom, šećernom bolesti, povišenim masnoćama u krvi te ishemijskim bolestima srca.
Utjecaj vremenskih prilika na zdravlje uvijek smo osjećali ali tek smo zadnjih godina informirani o tome kako ga one mogu ugroziti.
Kardiovaskularni sustav je jako osjetljiv na promijene meteoroloških uvjeta
Vremenski ekstremi, zima u kojoj se u jednom danu temperatura zraka iz minusa popne u visoki plus, može itekako poremetiti kardiovaskularni sustav koji je jako osjetljiv na promijene meteoroloških uvjeta.
Kako trenutni vremenski uvjeti utječu na zdravlje srca, pojašnjava dr. Dražen Šebetić, specijalist internist, subspecijalist kardiolog
“Na pacijente koji boluju od koronarnih bolesti, koji imaju suženje krvnih žila, trenutne vremenske prilike utječu loše jer velika hladnoća može pogoršati njihovo stanje – dolazi do grčenja krvnih žila što može smanjiti dotok krvi te povećati, odnosno pojačati postojeće simptome”.
Kod bolesnika čija srčana bolest nije vezana za koronarnu cirkulaciju, kao što je na primjer srčana slabost ili uvećanje srca, hladno vrijeme može donijete pozitivne promijene, za razliku od visokih temperatura.
Srčana aritmija – 7 simptoma koji ukazuju na ovu bolest
“Velike oscilacije u temperaturi i tlaku zraka zdravim ljudima neće škoditi, za pacijente s bilo kojim oblikom strukturne bolesti srca, one će izazvati poteškoće, pogoršati stare simptome ili donijeti nove. Ishod može biti koban te uzrokovati infarkt“, dodaje liječnik te savjetuje čitatelje s koronarnom bolešću da se u takvim vremenskim uvjetima slojevito oblače te izbjegavaju kretanje u najhladnije doba dana, ujutro i navečer. Također, bilo bi pametno izbjegavati velike fizičke napore poput čišćenja snijega jer Nije rijetkost da se srčani udar razvije baš u tim trenutcima, kao što nije rijetkost čuti o nagloj srčanoj smrti za vrijeme čišćenja snijega pa i u mlađoj dobi.
Sindrom slomljenog srca stvarno postoji: Od njega su umrle neke poznate osobe
“Ako planirate neki oblik težeg fizičkog napora, a srčani ste bolesnik, obavezno se prethodno posavjetujte s kardiologom. Zaštitite se tako da adekvatno regulirate arterijski tlak ako je povišen, apsolutno izbjegavajte pušenje i najvažnije – ne ispitujte vlastite fizičke mogućnosti ako prije toga niste bili u fizičkom treningu ili vježbanju. Nikada ne zaboravite na lijekove, uvijek ih uzmite na vrijeme”.
Simptomi
Kod pacijenta sa kornoranom bolešću hladnoća može izazvati simptome poput bolova iza prsne kosti, ako su ti bolovi sve češći i češći i dulje traju te ako se osim u naporu počinju javljati i u mirovanju te se šire u vrat ili lijevu ruku razlog je to da se odmah javimo liječniku jer treba isključiti pojavu takozvanog akutnog koronarnog sindroma najteži oblik kojega je srčani udar. Ako se u toplom i u mirovanju tegobe ne smire treba se javiti liječniku obiteljske medicine. Ako bol u prsima postaje sve jača tada treba pozvati hitnu službu.
“Kod osoba koje ne pate od srčanih bolesti, simptomi su drugačiji i vjerojatno se radi o meteoropatiji – zujanje u ušima ili varijacije tlaka. No, to nisu ozbiljni simptomi i prolaze samo od sebe kada se vrijeme stabilizira.” zaključio je liječnik.
Želite li utjecati na prevenciju srčanožilnih bolesti, liječnik savjetuje da tjedno minimalno 150 minuta posvetite aerobnom vježbanju umjerenog intenziteta, odmah prestanete puštiti te reducirate tjelesnu težinu. Smanjite unos zasićenih masti, zašećerenih pića i soli, a povećajte unos namirnica koje sadrže vlakna, voće i povrće te ribe.
Ana Abrahamsberg/Večernji list
