Metabolički sindrom čest je metabolički poremećaj koji je definiran na različite načine, ali je zajedničko obilježje – abdominalna pretilost, dislipidemija, hipertenzija i poremećena tolerancija glukoze.
Posljednjih desetljeća, ovaj je poremećaj dosegnuo epidemijske razmjere u zemljama s prekomjernom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Smatra se da više od 15 posto populacije dobi 40-75 godina ulazi u skup bolesti “metaboličkog sindroma”.
S obzirom da osobe s ovim sindromom imaju povećani kardiovaskularni rizik i rizik razvoja šećerne bolesti tip 2, a time i smrtnosti, važno je prepoznati ga i liječit svaku od komponenti upotrebljavajući suvremene metode i lijekove.
Kako nastaje METS?
Ovaj je sindrom u velikoj mjeri uzrokovan pogrešnim stilom života. Nepravilna i neredovita prehrana s velikim udjelom ugljikohidrata, tjelesna neaktivnost, glavna su obilježja života danas. Smatra se da upravo takav način života uz genetsku predispoziciju, pridonosi razvoju metaboličkog sindroma.
Koji su kriteriji za definiciju metaboličkog sindroma?
Prema Međunarodnoj dijabetičkoj federaciji kriteriji za definiciju metaboličkog sindroma su:
- abdominalni tip pretilosti uz opseg struka – za žene: 88 cm
– za muškarce: 102 cm - krvni tlak – 130/85mm Hg i više
- GUP natašte jednako ili više od 5,6 mmol/L
- trigliceridi iznad 1,7 mmol/L
- HDL kolesterol – ispod 1 za muškarce i ispod 1,3 za žene
Metabolički sindrom ima osoba koja ima najmanje 3 od ovih 5 rizičnih čimbenika.
Kako procijeniti vlastiti rizik?
Jedan od načina izračunavanja vlastitog rizika je indeks tjelesne mase (ITM) koji se računa kao tjelesna težina u kilogramima podijeljena s kvadratom tjelesne visine u metrima. Indeks tjelesne mase preko 25, pokazatelj je prekomjerne tjelesne težine. Drugi praktičan način je mjerenje opsega struka, kao i omjera opsega struka i bokova.
Kako izbjeći pojavu metaboličkog sindroma?
Redovita tjelovježba iznimno je važna u preventivi ovog poremećaja. To podrazumijeva najmanje pola sata hoda za početnike, a kasnije trčanja, plivanja, vožnja bicikla i sl. Cilj tjelovježbe je gubitak tjelesne težine, normalizacija ITM. Uz tjelovježbu, pravilna i redovita prehrana je ključ uspjeha. Smatra se da mediteranska prehrana, a to znači prehrana bogata ribom, žitaricama, voćem, povrćem i maslinovim uljem, ima značajno antioksidativno i protuupalno djelovanje i preporuča se u prevenciji razvoja metaboličkog sindroma, kao i u liječenju. Brojne studije prikazale su učinkovitost ove dijete.
Autorica teksta:
mr. sc. Sandi Tešanović, dr. med.
spec. interne medicine
Opća bolnica Dubrovnik
