Najugroženija skupina u traumatologiji su svakako naši najstariji sugrađani.
Kakvo je pravo stanje stvari u poznatoj zagrebačkoj bolnici – Klinici za traumatologiju i kako se zaštititi od mogućih ozljeda, pojašnjava dr. med. Slaven Babić, specijalist opće kirurgije, ortopedije i traumatologije.
Je li u hitnom prijemu Klinike za traumatologiju uvijek gužva?
Hitni prijem Klinike za traumatologiju KBCSM je specijaliziran za rješavanje hitnih stanja kod ozljeda i bolesti lokomotornog sustava. Raspon takvih stanja je iznimno širok pa je, očekivano, opterećenje hitne službe, manje – više ujednačeno. Jasno da postoje sezonske oscilacije: proljetne mekotkivne ozljede, smiraj po ljetnom pražnjenju grada, pojačani prijem po snijegu ili kiši.
Ne smijem zaboraviti ni pojavu tzv. “ledene kiše” kad zapravo imamo epidemiju lomova od kojih dobar dio zahtijeva hitno operacijsko liječenje.
Ortoped objašnjava kako se određuje način liječenja sindroma karpalnog tunela
Tko je najugroženija skupina?
Najugroženija skupina u traumatologiji su svakako naši najstariji sugrađani. Osim krhkih kostiju načetih osteoporozom tu je i niz kroničnih stanja koja ih čine sklonim padovima (degenerativne promjene na zglobovima, oštećen vid, promjene središnjeg i perifernog živčanog sustava, uznapredovala šećerna bolest, oscilirajući krvni tlak…). Kod njih obično govorimo o tzv. traumi niske energije; dakle do loma kostiju dolazi pri padu tijekom hoda, sa stolca ili kreveta. Tendencija u suvremenoj medicine pa tako i u traumatologiji je koncentracija znanja – sukladno tome, u našoj Klinici imamo Zavod za gerijatrijsku traumatologiju koji, kao jedan značajan segment svog djelovanja, upravo zbrinjava ozljeđenike starije životne dobi. Takva organizacija posla je neophodna, jer traumatizirani starije životne dobi zahtijevaju multidisciplinarni pristup s liječničke strane, a medicinska njega takvih bolesnika je posebno zahtijevan posao…
Na što je potrebno obratiti pažnju kako bi se spriječila ozljeda?
Tu su stvari poprilično jednostavne: male su vjerojatnosti za nesreće i ozljede ukoliko se pridržavamo pravila.
Uzmite za primjer promet: mirno voziš automobil u skladu s ograničenjem brzine, staješ na crveno, a krećeš na zeleno svjetlo, propuštaš pješake na pješačkom prijelazu, pališ žmigavac pri skretanju, održavaš razmak. Ili zamislite motocikliste ili bicikliste koji nose zaštitne kacigu I/ili odijelo, i voze na označenim mjestima, ne provlače se između automobila koji stoje na mjestu i ne hvale se bukom svog ispuha. Ili pješaka koji ne tipka u mobitel dok hoda.
Ovo morate znati o hondrosarkomu – najčešćem tumoru šake
Zajedničko svemu ovome navedenom je da je mogućnost nesreće svedena na minimum, a samo uvažavanjem zadanih normi.
Kod starijih ljudi, koji su nam najzahtijevniji dio populacije u zbrinjavanju traume vrijedi jednostavno pravilo: budi svjestan svojih limita. To konkretno znači da se ne bi trebali baš oni nužno penjati na ljestve da bi se zakačila friško oprana zavjesa ili isprobavati stabilnost tijela po snijegu i poledici…
U slučaju prijeloma kako se ponašati, koliko mirovati, kako brinuti o ozljedi?
Ukoliko dođe do prijeloma, liječnik procjenjuje na osnovi tipa prijeloma koja je najoptimalnija solucija liječenja. Načelno, govorimo o operacijskom i konzervativnom liječenju. Moderna traumatologija je značajno proširila spektar preporučenih operacijskih zahvata, a sve radi što ranije mobilizacije i povratka ozljeđenika u prijašnje aktivnosti. Tako nakon operacije, recimo potkoljenice, nema mirovanja: drugi dan po operaciji se kreće s ranom rehabilitacijom koja uključuje antiedematozne mjere, rasteretni hod, potpomognute i samostalne vježbe i vrlo brzi otpust iz bolnice. Kod takve situacije ozljeđenik ne smije otići iz bolnice, a da ima ikakve nejasnoće vezane uz ponašanje kod kuće.
Ukoliko je, pak, odlučeno da će se prijelom liječiti konzervativno, odnosno nošenjem neke vrste imobilizacije potrebno je povremeno praćenje “ponašanja” prijeloma RTG snimanjem, provjera stanja i eventualno korekcija imobilizacije. Zajedničko objema vrstama liječenja je da je fizikalna rehabilitacija bitna karika koja zaokružuje cjelinu liječenja traumatiziranog.
Teniski lakat – bolest koja češće zahvaća one koji rade kućanske poslove nego sportaše
Ana Abrahamsberg
Foto: Shutterstock, Marko Prpić/PIXSELL
