Posljednjih nekoliko godina u trendu je izgledati mladoliko i lijepo, ali postoji i jedan “mali” uvjet: da se do toga dođe na što prirodniji i minimalno invazivan način.
Na sreću, sve to je danas i dostupno zahvaljujući novim tehnologijama i sigurnim a brzim tretmanima.
Dio te beauty revolucije s jedinstvenim i individualnim pristupom svakom pojedinom klijentu je i doktorica Ivona Igerc, dr. med. dent., svjetski priznata stručnjakinja za estetsku medicinu i anti-ageing, osnivačica Academy od Face Design u Londonu te organizatorica brojnih edukacija po cijelom svijetu, u Kini, Londonu, SAD-u, na Bliskom istoku…
Ova naša liječnica s londonskom adresom sama je na svom Instagram profilu, gdje je prati gotovo 25.000 pratitelja, zanimljivo opisala ono što radi:
Dizajn je čudna riječ. Neki ljudi misle da se dizajn odnosi na izgled. No, ako kopate dublje, zapravo se odnosi na to kako nešto funkcionira i radi. Kada razmišljam o dizajnu lica, radi se o konceptu gdje svi mišići funkcioniraju u harmoniji, a cijelo lice odražava ono najljepše na osobi. Teško je dizajnirati lica. Tu nema mjesta za ako ili možda, rad mora biti znanstveno utemeljen, precizan i umjetnički. Ljudi često ne znaju što žele i što im se doista sviđa dok im to ne pokažete,objašnjava dr. Igerc.
Doktorica Igerc estetskom medicinom bavi se već dva desetljeća, a u Hong Kongu i Kini živjela je petnaest godina. Razgovarajući s njom, shvatite koliko su život i radno iskustvo u Aziji utjecali na njen rad pa nećemo pogriješiti ako kažemo da su bili presudni i za njenu cijelu misiju vezanu za dizajniranje lica.
“Azijci su pioniri u estetskom uljepšavanju čitavog lica minimalno invazivnim tehnikama, a na neki način u tom dijelu svijeta utemeljen je pojam minimalno invazivne estetike i regenerativne medicine kao dodatna specijalizacija, odnosno grana koja se javlja u medicini. Cijela Azija definitivno prednjači u minimalno invazivnoj estetici i anti-ageingu u cijelom svijetu, na drugom mjestu je Amerika i na trećem Europa “,objašnjava dr. Igerc s kojom smo razgovarali o najnovijim trendovima, o tome kako se estetska medicina našla u stomatološkim ordinacijama te u kojem se smjeru pomiče dobna granica u estetskoj kirurgiji.
Postoje dvije vrste bora na licu – koje vas najviše muče?
Sve je veća učestalost korištenja dermalnih filera i botoksa u ordinacijama doktora dentalne medicine. Kako je došlo do spoja estetske i dentalne medicine?
Veza stomatologije i estetske medicine je zdrava veza prvenstveno zato što osmijeh počinje sa zubima, ali završava u perioralnoj regiji. Jer što znači zapravo onaj prekrasan, toliko željen hollywoodski osmijeh? To znači osmijeh u kojem su usnice izbalansirane, u kojem se deset mišića koji sudjeluju u stvaranju tog osmijeha pruža prema srednjem dijelu lica, a mi moramo razumjeti te mišiće i razumjeti njihov balans i harmoniju ako želimo napraviti savršen osmijeh.
Postoje i neki drugi tretmani koji su povezani s estetikom i stomatologijom koji se danas mogu napraviti u stomatološkim ordinacijama. Estetska stomatologija je zapravo uljepšavanje, sve što radimo u stomatologiji radimo vrlo estetski i minimalno invazivno tako da svaki ispun može biti dio estetske medicine. U stomatologiji se trudimo uljepšati usnu šupljinu, no to ne završava na zubima, već se širi na lice.
Kakvi su trendovi u svijetu kada je riječ o estetskoj medicini i anti-ageingu? Prati li Hrvatska svjetske trendove?
Što se tiče estetike, trendovi su minimalni i sve se više-manje svodi na “dizajniranje lica”, koje ja oduvijek radim. Oduvijek sam bila pristaša stava da nazolabijalnu brazdu (bora koja se pruža se od nosnih krila prema kutovima usnica, op. a.) ne možemo rješavati tamo gdje ona jest, već da moramo imati veliko i široko poznavanje anatomije lica da bismo znali kako ćemo rješavati problem.
Sve terapije su u estetskoj medicini “tailor made”, što znači da to moraju biti terapije baš za vas, individualne terapije.
Postoje nekakva matematička i geometrijska pravila za lice, ali recimo da 20 posto dajemo mi svojim iskustvom i osjećajem za lijepo. Estetsku medicinu kao granu za sebe u Hrvatskoj još nemamo dobro razvijenu.
To nije nastavak na stomatologiju, dermatologiju i plastičnu kirurgiju, to je potpuno predivna i vrlo duboka grana medicine za sebe. S druge strane sada je anti-ageing vrlo prisutan jer svi mi želimo poboljšati kvalitetu života, a trenutačno su u centru svih interesa tretmani u kojima se koriste matične stanice i cijeli taj novi sklop regenerativne medicine.
Tako da mirno mogu reći da u Hrvatskoj pratimo trendove, ali rekla bih da možda još nismo na svjetskom nivou. No blizu smo.
Je li bilo nekih neobičnih zahtjeva koje ste čuli od svojih klijenata, onih koji ste možda čak morali i odbiti?
Nisam imala neobične zahtjeve, no uvijek ću se sjećati gospođe od 85 godina koja je htjela napraviti nos u Kini, ali uvijek se bojala plastične kirurgije iako se radi o minimalnom zahvatu – rinoplastici. U principu nema u ovom poslu neobičnih zahtjeva, samo je važno razumijemo li mi svoje pacijente i oni nas. Ponekad moramo biti vrlo realni, otkriti koja su naše mogućnosti i očekivanja pacijenta, a ne stvarati lažne slike koje ne možemo odraditi.
Svaki pacijent vidi svoju sliku, pogotovo sada za vrijeme pandemije i zatvaranja, i ako ja mogu shvatiti tu njegovu viziju i pomoći mu na tom njegovom “estetskom putovanju”, ja sam više nego zadovoljna. No, ako nije tako, onda će vjerojatno to biti kontraindikacija i vjerojatno će se taj pacijent bolje naći s nekim drugim liječnikom.
Koji su estetski zahvati po vašem iskustvu najtraženiji? I prednjače li i dalje žene u potrazi za ljepotom ili su i muškarci sve češće klijenti za takve zahvate?
Trenutačno sam jako sretna jer počinjem sve više raditi svoj prepoznatljivi tretman “face design” (optimizacija lica u cijelosti). Ljudi su shvatili da ovo što im ja preporučujem kao odličan i optimalan tretman lica u cijelosti i profila lica daje najbolje rezultate. Rekla bih i da se broj muškaraca u klinici svakim danom povećava, tako da sada 35 posto poslova otpada na muškarce.
Je li se dobna granica pomaknula kada govorimo o estetskim zahvatima? U smislu da mlađi ljudi sve češće traže pomoć u estetskoj kirurgiji. Koje bi bilo objašnjenje za to?
Odlično pitanje, na koje sam prije nekoliko dana odgovarala i u britanskim medijima. Etički bih rekla da granica mora biti iznad 18 godina, a nikad nisam bila podržavala uzimanje pacijenata kojima to nije potrebno. Uzmem pacijenta u momentu kada vidim prve znakove starenja i prvo urezivanje bora ili da im je potreban medicinski botoks.
No ja radim i s vrlo zanimljivim ljudima koji ustvari žive od svog lica. To su modeli, glumci, glazbenici… i oni su vrlo često pacijenti iako su neki od njih zaista jako mladi. Zbog čega im treba moja pomoć? Zbog toga što svakodnevno koriste jako puno make-upa, jako puno moraju ulagati i razmišljati o tome što će biti s njihovim licem za deset godina. Znači, to su sve preventivni zahvati. Isto tako radim sitne promjene nosa ili neke stvari koje se mogu odraditi kod vrlo mladih ljudi, kada s vrlo malom količinom materijala mogu napraviti onaj super efekt.
S druge strane, imam i vrlo stare pacijente. Ja bih rekla da dobna granica počinje negdje od 18 godina, pogotovo kod ljudi kojima je zanimanje vezano za estetiku i modu, ali vrlo oprezno jer ipak je manje više. Prepoznajem kod sebe da, što više radim, postajem sve konzervativnija, ali svjesna sam kako se puno može napraviti baš tim preventivim programima. To onda postaje čudesno, stvarno je prelijepa priča kada vidim koliko prevencija može dati odlične rezultate.
Europa kasni za azijskim trendovima
Osim brojnim istraživanjima i predavanjima, velika su strast ove zanimljive liječnice i matične stanice kojima se počela baviti 2008. godine i koje su u Engleskoj dopuštene od siječnja ove godine, što se, smatra, dogodilo prekasno.
Razmišljajući o tome, postaje vam jasno koliko Europa kasni za azijskim trendovima – objašnjava ova liječnica, koja je i autorica dviju knjiga: prvu je napisala zajedno s Ines Vrdoljak-Mudrić, a izašla je u Hrvatskoj “Lice geometrija i matematika ljepote”, a druga koje je objavljena u Indiji, ujedno je novija verzija prve knjige u kojoj se obraća liječnicima i ljudima koji kreću u svijet minimalne invazivne estetike, ali i pacijentima jer oni sami moraju biti na neki način educirani. Pogotovo danas kada postoji internet, gdje dobivamo i neke dezinformacije i nismo svjesni svega što možemo dobiti te možda krećemo nekim novim smjerom, napominje ugledna liječnica te dodaje kako je od neizmjerne važnosti govoriti o komplikacijama estetske medicine.
“O tome govorim na svim kongresima jer smatram da estetska medicina mora biti uvijek u službi čovjeka. To je ipak medicina, na prvom mjestu mora biti pacijent i njegov život, a tek onda dolazi estetika. Moramo znati što radimo jer mnogi i liječnici i pacijenti dolaze u estetske vode i nisu svjesni koliko se komplikacija može izazvati, pogotovo na mladim licima, i zato moramo biti oprezni. Upravo je edukacija ključ svega.”
Foto: Privatna arhiva
