Svake godine u Hrvatskoj bilježimo pojedinačnu ili sporadičnu pojavu oboljelih od mišje groznice odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), a povremeno dolazi i do pojave cikličkih epidemija.
Mišja groznica je virusna zoonoza i prvenstveno je endemska bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. U Hrvatskoj je već godinama poznata pojava bolesti u mnogim prirodnim žarištima kao što su primjerice neke šume u Gorskom Kotaru, Lici, Karlovačkoj županiji, u gradu Zagrebu i okolici na području Medvednice kao i na područjima Slavonije.
Bolest je stalno prisutna najčešće u kontinentalnim područjima iako se bilježi i u ostalim dijelovima zemlje s različitom učestalošću od godine do godine, a cikličke epidemije su povezane s velikom brojnosti njihovih prirodnih rezervoara.
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa te uzročnik prirodno kruži i održava se među njima. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis). Navedene su životinje rezervoari virusa koji ga izlučuju u okolinu izlučevinama, najčešće mokraćom i izmetom.
Ljudi se ulaskom u područja tzv. prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti na sljedeće načine:
- izravno udisanjem aerosola ili prašine koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca,
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama,
- konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi razvoja težeg oblika bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, moguć je i nagli pad krvnog tlaka, pojava krvarenja i u najtežim oblicima razvojem stanja šoka. Liječenje je simptomatsko.
Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.
Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, razne ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen u odnosu na proširenost boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi najčešće ipak relativno rijetko javlja.
Rizik hemoragijske groznice se može umanjiti pridržavanjem mjera osobne zaštite.
ZAŠTITA NA OTVORENOM
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Izbjegavajte piti vodu iz šumskih neprotočnih i slaboprotočnih izvora ili lokava!
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!
ZAŠTITA U ZATVORENIM PROSTORIMA
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim spremnicima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
- Potrebno je ukloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50-tak m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.
- Nemojte mesti na suho niti usisavati izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.
- Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.
- Nosite gumene rukavice.
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens.
Tekst: HZJZ
Foto: Shutterstock
