Crna plijesan poznata je kao estetski problem i uzrok neugodnih mirisa u kućama i stanovima. Međutim, sve više stručnjaka upozorava kako dugotrajna izloženost njenim sporama može imati ozbiljne posljedice na dišni sustav, štitnjaču i neurološke funkcije.
Mnogi od nas bore se s vlagom i kondenzacijom u svojim domovima, a kada govorimo o crnoj plijesni, obično se misli na gljivicu zelenkasto-crne boje poznatu kao Stachybotrys chartarum. Ona se prirodno pojavljuje u okolišu, a razmnožava se putem mikroskopskih spora koje putuju zrakom i ulaze u domove kroz prozore, vrata ili ventilacijske sustave. Da bi preživjela u zatvorenom prostoru, potrebna joj je stalna vlaga i organski materijali poput drveta, papira ili knaufa.
Tamne mrlje
Fizički simptomi izloženosti često podsjećaju na uobičajene alergije. Prema podacima zdravstvenih organizacija, kod nekih ljudi kontakt sa sporama uzrokuje začepljen nos, kašalj, otežano disanje, crvene oči i osip na koži. Osobe koje već boluju od astme, imaju oslabljen imunološki sustav ili jake alergije, puno su ranjivije i mogu razviti znatno ozbiljnije komplikacije, uključujući gljivične infekcije. Zbog toga stručnjaci savjetuju oprez i brzo djelovanje čim se primijete prve tamne mrlje u kupaonici ili podrumu.
Posljedice se ponekad manifestiraju kao problemi sa štitnjačom, što uključuje neobjašnjiv umor, promjene u tjelesnoj težini i osjećaj stalne hladnoće. Tijelo pod kroničnim stresom zbog borbe s toksinima usporava svoj metabolizam
Osim problema s dišnim putevima, dugotrajna izloženost može utjecati na rad cijelog organizma. Određene vrste plijesni proizvode mikotoksine koji kod osjetljivih osoba mogu djelovati kao ometači endokrinog sustava. Posljedice se ponekad manifestiraju kao problemi sa štitnjačom, što uključuje neobjašnjiv umor, promjene u tjelesnoj težini i osjećaj stalne hladnoće. Tijelo pod kroničnim stresom zbog borbe s toksinima usporava svoj metabolizam, zbog čega se pacijenti osjećaju iscrpljeno čak i kada standardni medicinski testovi ne pokazuju nikakva očita odstupanja.
Povezanost između vlažnih prostora i mentalnog zdravlja postaje sve važnija tema u znanstvenim krugovima. Ljudi koji žive ili rade u zgradama zahvaćenim gljivicama često prijavljuju glavobolje, anksioznost, depresiju i takozvanu moždanu maglu. Iako još uvijek nema dovoljno kontroliranih studija na ljudima koje bi potvrdile da uobičajene količine spora u kućanstvu izravno oštećuju mozak, istraživanja na životinjama pokazala su da visoke doze mogu izazvati upalu mozga i probleme s pamćenjem.
Utjecaj na mozak i mentalno zdravlje
Znanstvena zajednica detaljno proučava kako prisutnost gljivica u životnom prostoru utječe na neurološke funkcije. Institut za neuroznanost upozorava da dugotrajna izloženost mikotoksinima može dovesti do sindroma toksične crne plijesni, a koje uzrokuje kognitivne deficite i promjene raspoloženja. Sindrom može znatno narušiti kvalitetu života, otežavajući pacijentima obavljanje svakodnevnih zadataka, rad i održavanje međuljudskih odnosa.
Stalna borba s alergijama, začepljenim sinusima i napadajima astme redovito ometa san, ostavljajući ljude iscrpljenima i razdražljivima. Kronični stres povezan sa samim saznanjem da živite u nezdravom okruženju može dodatno pogoršati postojeće probleme s mentalnim zdravljem
Postoje i drugi razlozi zašto boravak u takvim uvjetima narušava psihičko stanje. Stalna borba s alergijama, začepljenim sinusima i napadajima astme redovito ometa san, ostavljajući ljude iscrpljenima i razdražljivima. Kronični stres povezan sa samim saznanjem da živite u nezdravom okruženju može dodatno pogoršati postojeće probleme s mentalnim zdravljem ili potaknuti razvoj novih anksioznih poremećaja.
Ljudsko tijelo ima vlastite mehanizme za borbu protiv štetnih tvari, a najvažniji korak u oporavku je jednostavno uklanjanje izvora problema i prestanak daljnjeg udisanja kontaminiranog zraka.
Kako se riješiti problema
Prvi i najvažniji korak u rješavanju ovog problema je zaustavljanje izvora vlage u domu. Potrebno je popraviti cijevi koje cure, sanirati oštećenja od vode i poboljšati ventilaciju kako bi se spriječio povratak gljivica. Korištenje ventilatora u kuhinjama i kupaonicama te redovito provjetravanje prostorija ključni su potezi u održavanju zdravog zraka.
Za manje površine zahvaćene plijesni preporučuje se čišćenje vrućom vodom i sapunom ili odgovarajućim komercijalnim sredstvima. Prilikom čišćenja iznimno je važno nositi zaštitne rukavice, naočale i masku kako bi se spriječilo udisanje spora. Porozni materijali poput tepiha, izolacije i gipsanih ploča često se ne mogu potpuno očistiti te ih je najbolje ukloniti i baciti.
Ako zahvaćeno područje pokriva veliku površinu ili se nalazi unutar zidova, preporučuje se angažiranje profesionalnih tvrtki. U većini slučajeva, fizički simptomi kod stanara počinju se povlačiti ubrzo nakon što se problem sanira, a izloženost alergenima u potpunosti prestane.
Uklanjanje samog izvora zagađenja najvažniji je potez za očuvanje dugoročnog zdravlja. Kada dom ponovno postane suh i siguran prostor, većina pacijenata primjećuje značajno poboljšanje u razini energije, raspoloženju i općem stanju organizma.
( Ordinacija.hr )
