Kalij je mineral koji u organizam unosimo hranom, a bitan je za svakodnevno funkcioniranje organizma.
Potreban je za regulaciju vode u organizmu, održavanje pH ravnoteže organizma, za regulaciju krvnoga tlaka, i neuromuskularnih funkcija. Bitno je napomenuti kako poremećene razine kalija u organizmu mogu rezultirati nastankom srčanih aritmija od kojih neke mogu rezultirati i smrtnim ishodom.
Oko 80% kalija koji unesemo u organizam apsorbira se većim dijelom u tankome crijevu, a manjim djelom u debelom crijevu. Pojedine tvari mogu smanjiti njegovu apsorpciju, uključujući visok unos natrija, kofein i alkohol te neki lijekovi. Ljudski organizam sadrži između 160 i 200 g kalija. Tkivo s najvećom koncentracijom uskladištenoga kalija jesu mišići, dok se manji dio kalija nalazi u jetrima i eritrocitima. Muškarci prosječno imaju više kalija u organizmu, nego žene, djeca i stariji, upravo zbog većega postotka mišićne mase. Većina kalija se iz organizma izlučuje bubrezima, tj. urinom, (90%), dok se manji dio izlučuje probavnim putem, tj. stolicom (10%).
Namirnice koje su bogate kalijem jesu pretežito biljnog podrijetla, tj. voće i povrće. Neki od primjera namirnica koje su odličan izvor kalija jesu banane, rajčice, grašak, špinat, lubenica, grah, krumpir… Hranom dnevno unosimo oko 2,5 g do 5,8 g kalija iz voća i povrća. Konzumiranje namirnica bogatih kalijem, je najbolji način unosa kalija u organizam.
Populacije bolesnika kojima se preporuča povećani unos kalija jesu bolesnici koji boluju od arterijske hipertenzije, bubrežnih kamenaca, osteoporoze te bolesnici koji imaju povišeni kardiovaskularni rizik, odnosno rizik od nastanka cerebrovaskularnog inzulta.
Prehrana bogata kalijem povezuje se sa snižavanjem krvnoga tlaka u osoba oboljelih od arterijske hipertenzije i to sistoličkoga tlaka za prosječno 7,2 mmHg, a dijastoličkoga za prosječno 2,8 mmHg. Dnevne doze kalija između 2 300 mg i 3 900 mg mogu se povezati s blagim, ali značajnim sniženjem tlaka. Dnevne doze kalija od 500 mg mogu se povezati sa sniženjem sistoličkoga tlaka, dok na dijastolički tlak nemaju značajan utjecaj. Ovaj učinak kalija izraženiji u osoba čija je prehrana bogata solju.
Određene studije pokazale su da prehrana bogata voćem, povrćem i nemasnom mliječnom hranom te konzumacijom hrane sa smanjenom količinom zasićenih i ukupnih masti može znatno sniziti krvni tlak. Najpoznatija je DASH studija koja je dokazala kako prehrana bogata voćem i povrćem (dakle, bogata kalijem), oborenim mliječnim proizvodima i mesom peradi, učinkovito snižava krvni tlak.
Preporučen dnevni unos kalija je oko 3,5 grama, a prema rezultatima EH-UH projekta u Hrvatskoj je oko 1,5 gram.
S obzirom da se većina kalija iz organizma izlučuje urinom, tj. putem bubrega, bitno je redovito pratiti parametre bubrežne funkcije kod nadležnoga liječnika. Hiperkalijemija (previsoka koncentracija kalija u organizmu) i hipokalijemija (preniska koncentracija kalija u organizmu), mogu rezultirati poremećajima koji mogu uzrokovati teške posljedice, uključujući i smrtni ishod te se svakako preporučuje redovito praćenje bubrežne funkcije, osobito u starijoj populaciji. Bubrežni bolesnici trebaju biti pod redovitim kontrolama nadležnoga liječnika obiteljske medicine i nefrologa zbog rizika od nastanka hiperkalijemije.
Iz navedenih podataka možemo zaključiti kako većina našeg stanonvišta mora povećati unos kalija. Najbolji način unosa kalija je putem namirnica koje su bogate kalijem. Kako se raditi većim dijelom o namirnicama koje pripadaju u skupinu voća i povrća, radi se zapravo o zdravoj prehrani koja se preporuča i cjelokupnoj populaciji. Potrebno je potaknuti cjelokupno stanovništvo da poveća ukupnu konzumaciju povrća i voća na 9 do 13 obroka dnevno u svim dostupnim oblicima. Svježe, prerađeno voće i povrće, smrznuto i konzervirano, kuhano, 100% voćni sokovi i 100% sokovi od povrća kao i suho voće smatraju se obrocima voća i povrća.
NAMIRNICE BOGATE KALIJEM:
banana, lubenice, šljive, suhe smokve, šipak, ananas, kivi, avokado, marelica, trešnje, rajčice, krumpir grašak, grah, špinat, blitva, čokolada, kozje mlijeko, orašasti plodovi (orah, lješnjak), morski plodovi (kamenice, dagnje, suhi bakalar), pastrva, sojino brašno, svježe iscijeđeni sok od naranče.
GLAVNA PORUKA:
Namirnice bogate kalijem jesu najvećim dijelom namirnice koje pripadaju zdravoj, mediteranskoj prehrani. S obzirom da je mediteranska prehrana najbolja kada govorimo o prevenciji neželjenih kardiovaskularnih događaja, možemo reći da je prehrana koja se bazira na povećanom unosu kalija u organizam zapravo kardioprotektivna.
Ako vas muči visoki tlak, KMAT ili “holter tlaka” može vam pomoći u liječenju
