Međunarodni mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenog do 15. prosinca.
Obilježavamo ga s ciljem upozoravanja šire javnosti na problem zloporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga te samim time poticanjem zdravih stilova života, jer ovisnost ne djeluje samo na osobu koja koristi sredstvo ovisnosti, već na cijelu obitelj i društvo u cjelini.
Sindrom ovisnosti definira se kao skup fizioloških, bihevioralnih i kognitivnih fenomena u kojih uporaba neke psihoaktivne tvari ili skupine tvari za osobu dobiva veću važnost nego drugi obrasci ponašanja koji su prije imali veću vrijednost. Psihoaktivne supstance mogu izazvati psihičku i/ili fizičku ovisnost te razvoj tolerancije.
U mjesecu borbe protiv ovisnosti održavaju se razna edukativna događanja s ciljem podizanja svijesti o štetnosti konzumacije psihoaktivnih tvari, kao i drugih vrsta ovisnosti.
Fizička i psihička ovisnost
Fizička ovisnost očituje se sindromom ustezanja (apstinencijskim sindromom), kod kojeg se nakon prestanka uzimanja jedne i/ili više psihoaktivnih tvari zbivaju neugodne tjelesne promjene, te psihička ovisnost, koja obuhvaća osjećaj zadovoljstva i želju za ponavljanjem učinka psihoaktivne tvari ili izbjegavanje nezadovoljstva izazvanog njezinim neuzimanjem.
Ovisnosti o supstancama
Ovisnost dijelimo na supstancijalnu i nesupstancijalnu (bihevioralna/ponašajna) ovisnost. Supstancijalne ovisnosti stječu se uporabom psihoaktivnih supstanci (droga), kemijskih tvari koje djeluju na središnji živčani sustav, što rezultira privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja. Dijelimo ih u dvije skupine: legalne (kava, duhan, alkohol) i ilegalne (marihuana, hašiš, LSD, amfetamin, metamfetamin, MDMA, kokain i heroin, GHB…). Uz ova, postoje i lako dostupna sredstva koja, ako se zloupotrebljavaju, mogu imati negativan psihoaktivni učinak, kao što su ljepila, aceton, benzin i druge lako hlapljive tvari. Isto tako, svaka neopravdana uporaba sedativa, analgetika… koja nema opravdanu medicinsku uporabu smatra se zloporabom.
Ovisnost o kocki i klađenju
Nesupstancijalne ovisnosti (bihevioralne/ponašajne ovisnosti) spadaju u specifičnu skupinu mentalnih i ponašajnih poremećaja te se definiraju kao ovisnosti kod kojih je isključena konzumacija psihoaktivnih supstanci kao uzroka same ovisnosti. Kada govorimo o ovoj vrsti ovisnosti, najčešće se misli na ovisnosti iz područja kockanja i klađenja, ovisnosti o internetu, videoigrama, pornografskim sadržajima, kupovanju i sl. (Izvor: Martina Bekić, mag. med. techn, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”)
„Pušenje iz treće ruke“ izaziva sve veću zabrinutost – kako si pomoći i što treba znati?
Što nam može pomoći pri odvikavanju od cigareta?
Svatko treba individualni pristup. Pušenje nije jednostavna navika, ali odviknuti se sigurno možemo. Proces odvikavanja ovisi i o osobnosti pušača. Nekima je lakše prekinuti naglo, čvrstom odlukom, dok je kod drugih bolji postupni pristup. Nekome je potrebna podrška grupe pa je za njih odlična grupna psihoterapija, a netko je individualac pa je korisno napraviti plan i zadati si ciljeve. Uvijek je dobro zatražiti nekoga iz okoline da nam bude podrška u odvikavanju. Dobro je i aktivirati neke zapostavljene hobije, sklonosti, ali i izračunati financijsku dobit koju ćemo imati prestankom pušenja. Također, treba se pripremiti i na moguće poteškoće u tom procesu.
Što treba znati o konzumaciji alkohola i zdravlju?
- Alkohol ima negativan učinak, kratkoročno i/ili dugoročno, na svaki organ u tijelu. Globalno, dokazi sugeriraju da ne postoji “sigurna granica”, odnosno da se rizik od narušavanja zdravlja povećava sa svakim konzumiranjem alkoholnog pića.
- Konzumacija alkohola, posebno kronična konzumacija, slabi imunološki sustav i smanjuje sposobnost organizma da se nosi s infekcijama.
- Alkohol djeluje na misli, prosuđivanje, donošenje odluka i ponašanje.
- Konzumiranje alkohola tijekom trudnoće, čak i u najmanjim količinama, djeluje štetno na nerođeno dijete.
- Alkohol povećava rizik, učestalost i težinu nasilnog ponašanja; partnersko nasilje, seksualno nasilje, nasilje među mladima, zlostavljanje starijih te nasilje prema djeci.
- Alkohol povećava rizik od smrti i ozljeda u prometu, utapanja ili pada.
- Češća konzumacija alkohola povećava rizik od akutnog respiratornog sindroma, što je jedna od težih komplikacija COVID-19.
Test: Jeste li alkoholičar?
Osobi koja ima problem s alkoholom uvijek je najteže priznati to sebi, odnosno osvijestiti problem. Postoji jednostavan način kako to provjeriti – CAGE.
- ‘C’ (eng. cat = odrezati) – Jeste li dosad već pomislili da biste trebali prestati?
- ‘A’ (eng. annoy= dosađivati) – Jesu li se drugi ljudi oko vas žalili da im dosađujete i da ih gnjavite svojim ponašanjem?
- ‘G’ (eng. guilty= krivnja) – Osjećate li se krivima svaki put nakon vaše ‘pijane epizode’ ili se ne sjećate koga ste sve uvrijedili ili od koga posudili novac?
- ‘E’ (eng. eye open) – Morate li popiti neko alkoholno piće ujutro čim se ustanete iz kreveta?
Ako na bilo koje od ovih pitanja odgovorite s ‘da’, nalazite se u kavezu alkoholizma.
Svaki četvrti odrasli barem jednom u životu je uzimao neku ilegalnu drogu
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
