Veliko istraživanje na više od 31.000 ljudi otkrilo je povezanost vremena prvog i posljednjeg obroka s rizikom od smrti, a posebno se istaknuo kasniji doručak.
Kada je riječ o zdravoj prehrani, najčešće se govori o tome što jedemo, koliko jedemo i koliko je naša prehrana uravnotežena. No, čini se da bi važnu ulogu moglo imati i vrijeme obroka. Veliko istraživanje provedeno na više od 31.000 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je povezanost vremena prvog i posljednjeg dnevnog obroka s rizikom od smrti.
Istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Nutrition obuhvatilo je 31.044 osobe u dobi od 40 i više godina, čije su prehrambene navike praćene na temelju podataka o svemu što su jele i pile tijekom 24 sata. Istraživači su zatim te podatke povezali sa smrtnim slučajevima zabilježenima do kraja 2019. godine.
Tijekom medijalnog razdoblja praćenja od 8,6 godina umrlo je 7129 sudionika, od kojih 2259 zbog kardiovaskularnih bolesti.
Što kasniji doručak, to je rizik bio veći
Jedan od najzanimljivijih rezultata odnosio se na vrijeme prvog obroka. U usporedbi s osobama koje su jele između sedam i osam sati ujutro, sudionici koji su prvi obrok imali između osam i deset sati imali su 10 posto veći rizik od smrti od svih uzroka. Kod onih koji su jeli između deset sati i podneva rizik je bio veći za 19 posto, dok je kod osoba koje su prvi obrok konzumirale nakon podneva bio veći za čak 29 posto.
Razlike su bile izražene i kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Osobe koje su prvi obrok jele nakon podneva imale su 46 posto veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih uzroka u usporedbi s onima koje su doručkovale između sedam i osam sati.
Istraživači su pritom uzeli u obzir niz čimbenika koji mogu utjecati na rezultate, uključujući dob, pušenje, tjelesnu aktivnost, kvalitetu prehrane, indeks tjelesne mase i postojeće bolesti.

Ni vrlo rana ni vrlo kasna večera nisu nužno idealne
Zanimljive rezultate istraživanje je pokazalo i kada je riječ o posljednjem obroku u danu. Povezanost nije bila linearna, nego u obliku slova U. U usporedbi s osobama koje su posljednji obrok jele između 19 i 20 sati, kod onih koje su prestajale jesti prije 19 sati rizik od smrti od svih uzroka bio je 13 posto veći.
S druge strane, kod osoba koje su jele nakon ponoći rizik je bio veći za 27 posto. Najniži modelirani rizik zabilježen je kod onih koje su posljednji obrok imale oko 20 sati. Ipak, to ne znači da bi svi trebali večerati u isto vrijeme.
– To ne znači da je razdoblje između 19 i 20 sati univerzalno optimalno vrijeme za večeru za sve ljude – upozorio je Zhilei Shan, nutricionist sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Huazhong i jedan od autora istraživanja.
Prema njegovu objašnjenju, vrlo kasni obroci mogu poremetiti cirkadijalni ritam i metabolizam, dok raniji završetak prehrane može biti povezan s radnim rasporedom, bolešću ili manjim energetskim unosom. Osobe koje su ranije prestajale jesti u ovom su istraživanju u prosjeku bile starije i češće su imale postojeće zdravstvene probleme.
Vrijeme obroka utječe na biološki sat
Istraživači su se osvrnuli i na vremenski prozor prehrane, odnosno razdoblje između prvog i posljednjeg obroka. Nisu pronašli dosljednu povezanost između njegove duljine i smrtnosti, što upućuje na to da nije važno samo koliko sati tijekom dana jedemo, nego i kada započinjemo s unosom hrane.
– Vrijeme obroka važan je signal za regulaciju cirkadijalnih ritmova u različitim organima – istaknuo je Shan.
Kasniji prvi obrok i jedenje kasno navečer mogli bi pridonijeti neusklađenosti biološkog sata i metaboličkim poremećajima, uključujući promjene u metabolizmu masti i glukoze. Istraživanja na životinjama upućuju i na moguće veze s nakupljanjem masnoće u jetri i debljanjem, no još nije poznato objašnjavaju li ti mehanizmi uočene rezultate kod ljudi.
Rezultate ne treba shvatiti kao razlog za drastične promjene
Važno je naglasiti da je riječ o opservacijskom istraživanju, koje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da kasniji obroci izravno uzrokuju kraći životni vijek. Moguće je i da su kasniji obroci posljedica ili pokazatelj drugih čimbenika, poput lošijeg zdravlja, problema sa spavanjem ili smjenskog rada.
Osim toga, prehrambene navike sudionika procijenjene su na temelju jednog 24-satnog prisjećanja na početku istraživanja, što ne mora odražavati njihove dugoročne navike. Zato istraživači ne preporučuju nagle i ekstremne promjene rasporeda prehrane.
– Praktično bi bilo održavati redovite obrasce prehrane i spavanja, izbjegavati stalno odgađanje prvog obroka do kasnih sati te učestalo jedenje kasno navečer, uz istodobno davanje prednosti ukupnoj kvaliteti prehrane i zdravim životnim navikama – zaključio je Shan.
(Ordinacija.hr)




