Kao i kod svake bolesti, što prije osoba dobije dijagnozu to bolje. To je osobito istinito s Alzheimerovom bolešću – iako trenutačno ne postoji lijek, dostupni su lijekovi za najranije faze bolesti koji pomažu u upravljanju simptomima i potencijalno usporavaju napredovanje.
Na Sveučilištu Lund u Švedskoj istraživači su otkrili da je novi test krvi nazvan PrecivityAD2 oko 90 % točan u identificiranju Alzheimerove bolesti kod ljudi koji imaju kognitivne simptome.
Rana dijagnoza je ključna jer se razvijaju novi tretmani koji usporavaju napredovanje bolesti, kaže Oskar Hansson, profesor neurologije na Sveučilištu Lund i jedan od vodećih autora ove studije nedavno objavljene u Journal of American Medical Association (JAMA) i predstavljene na Međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge 2024.
Na primjer, dvije imunoterapije nedavno su odobrene u SAD-u i očekuje se da će uskoro biti dostupne u Europi. Rana i točna dijagnoza također je ključna za olakšavanje istraživanja novih tretmana, dodao je.
Što je PrecivityAD2 test?
Krvni test PrecivityAD2 funkcionira mjerenjem kombinacije dvaju omjera unutar uzorka krvi, tau i amiloid-beta proteina, koji se smatraju patološkim obilježjima Alzheimerove bolesti.
Krvni testovi za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ključni su jer nude manje invazivnu, isplativiju i pristupačniju alternativu trenutnim metodama kao što su testovi cerebrospinalne tekućine i amiloidne PET pretrage, kaže Verna Porter, neurologinja i ravnatelj Odjela za demenciju, Alzheimerovu bolest i neurokognitivne poremećaje na Pacific Neuroscience Institute u Santa Monici, za Medical News Today dodajući kako rana i točna dijagnoza može dovesti do pravovremene intervencije i boljih ishoda za pacijente.
Dijagnoza s 90% točnosti
Test PrecivityAD2 bio je oko 90% točan u prepoznavanju prisutnosti Alzheimerove bolesti, dok su stručnjaci bili u pravu u 73 % slučajeva.
Kako razlikovati obične simptome starenja od Alzheimera?
Točnost liječnika primarne zdravstvene zaštite u identificiranju Alzheimerove bolesti bila je 61 %, dok su liječnici specijalisti bili u pravu u 73 % slučajeva. Ovo naglašava nedostatak dobrih, isplativih dijagnostičkih alata, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i ukazuje na potencijalno poboljšanje u dijagnostici usvajanjem ovog krvnog testa u zdravstvenim ustanovama, kaže Sebastian Palmqvist, izvanredni profesor neurologije na Sveučilištu Lund i jedan od vodećih autora ove studije.
H. A.
