Istraživanje na više od 316.000 odraslih povezalo je niske i visoke vrijednosti hemoglobina s većim rizikom od demencije, uz izraženiju povezanost kod žena.
Hemoglobin najčešće povezujemo s anemijom, umorom i slabošću, no taj podatak iz rutinske krvne slike mogao bi pružiti i dodatne informacije o dugoročnom zdravlju mozga. Veliko južnokorejsko istraživanje pokazalo je da su osobe s najnižim i najvišim vrijednostima hemoglobina češće razvijale demenciju tijekom sljedećih godina. Rezultati pritom ne znače da se običnom krvnom slikom može dijagnosticirati Alzheimerova bolest, nego upućuju na moguću povezanost koju vrijedi dodatno istražiti.
Rad je objavljen u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease, a predstavljen je i na listopadskom kongresu Europskog koledža za neuropsihofarmakologiju u Münchenu. Znanstvenici su analizirali podatke 316.542 osobe u dobi od 40 godina naviše koje su prošle zdravstvene preglede 2004. i 2005. godine. Njihove su dijagnoze zatim pratili do kraja 2019., odnosno do 15 godina.
Veći rizik na oba kraja ljestvice
Sudionici su prema vrijednostima hemoglobina raspoređeni u pet skupina, zasebno za žene i muškarce. U usporedbi s referentnom skupinom, osobe u skupini s najnižim vrijednostima imale su 16 posto veći relativni rizik od demencije, a one s najvišim vrijednostima sedam posto veći.
Važno je razumjeti što ti postoci znače: povećanje relativnog rizika od 16 posto ne znači da osoba ima 16 posto izgleda za razvoj demencije niti da joj se vjerojatnost bolesti povećala za 16 postotnih bodova. Riječ je o usporedbi rizika između skupina, nakon statističkih prilagodbi. Sam nalaz hemoglobina zato ne može odgovoriti na pitanje hoće li netko razviti bolest.
Razlike su se pojavile i među vrstama demencije. Niže vrijednosti hemoglobina bile su povezane s većim rizikom od Alzheimerove bolesti, dok je rizik od vaskularne demencije bio povećan na oba kraja ljestvice. Povezanost je bila izraženija kod žena, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se objasnile te razlike.
Što hemoglobin govori o mozgu?
Hemoglobin je protein u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik do tkiva, uključujući mozak. Kada ga nema dovoljno, osobito kod izražene ili dugotrajne anemije, opskrba mozga kisikom može biti smanjena. S druge strane, visoke vrijednosti mogu biti povezane s povećanom viskoznošću krvi i problemima u cirkulaciji.
To su moguća biološka objašnjenja, ali ovo istraživanje nije dokazalo da upravo ti mehanizmi dovode do demencije. Kako za Medical News Today objašnjava liječnik Dung Trinh, koji nije sudjelovao u radu, hemoglobin može biti i pokazatelj drugih zdravstvenih problema važnih za mozak.
Niske vrijednosti mogu pratiti manjak željeza ili vitamina B12, kroničnu bubrežnu bolest i upalna stanja. Povišene vrijednosti mogu se pojaviti uz dehidraciju, pušenje, dugotrajno smanjenu opskrbu kisikom ili određene bolesti krvi. Zbog toga isti laboratorijski podatak kod različitih ljudi može imati različito značenje.
Nalaz koji traži kontekst
Glavno ograničenje rada proizlazi iz njegova promatračkog karaktera: znanstvenici su utvrdili povezanost, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu. Rezultati ne dokazuju da nizak ili visok hemoglobin uzrokuje demenciju, kao ni da bi njegovo podizanje ili snižavanje spriječilo bolest. Istraživanje je provedeno u jednoj nacionalnoj populaciji, pa ostaje provjeriti koliko se nalazi mogu primijeniti na druge skupine.
Za čitatelje je stoga korisnija poruka da odstupanje hemoglobina treba protumačiti s liječnikom i, prema potrebi, istražiti njegov uzrok. Nizak hemoglobin nije automatski dokaz manjka željeza, a ovo istraživanje nije razlog za samoinicijativno uzimanje dodataka prehrani.
Briga o mozgu pritom uključuje mnogo više od jedne vrijednosti u krvnoj slici. Trinh podsjeća na važnost redovitog kretanja, kvalitetne prehrane i sna, kontrole krvnog tlaka i šećerne bolesti te održavanja društvene i mentalne aktivnosti. Rutinski nalaz mogao bi u budućnosti pridonijeti procjeni rizika, ali zasad ostaje samo jedan dio šire zdravstvene slike.
