Iz analize krvi možete dobiti detaljan uvid u kardiovaskularno zdravlje, no neke od njih ne obavljaju se rutinski
Nezdrave životne navike, nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti najvažniji su čimbenici rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Od svih kroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularne bolesti su najveći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu.
Upravo zbog toga moramo poduzeti sve kako bi na vrijeme identificirali rizičnu populaciju i pod kontrolu stavili sve čimbenike rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Za većinu populacije laboratorijske pretrage krvi su tek nešto što obavimo tijekom sistematskog pregleda. No nalaz krvi nam daje ključne informacije o nečijem zdravstvenom statusu te mogućem riziku od obolijevanja, rekao je magistar nutricionizma Nikola Talan.
Analiza krvnih biomarkera trenutačno je najmanje korišten alat u cilju postizanja optimalnog zdravlja. Iako ne zato što je loš, već s koristi samo za identifikaciju bolesti, a ne i za prevenciju. U tom kontekstu, ističe Talan, postoje tri krvne pretrage koje bi svatko trebao napraviti kako bi dobio detaljan uvid u svoje kardiovaskularno zdravlje te identificirao potencijalne probleme.
1. Apolipoprotein B (ApoB)
Sigurno su vam nekad iz krvi analizirali standardni lipidni panel koji uključuje ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride. Oni nam daju odlične informacije o riziku od kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze.
Kada su razine kolesterola, a posebice LDL kolesterola previsoke, tada se on može ubaciti u stijenke naših krvnih žila te dovesti do nastanka plaka, a posljedično ateroskleroze te srčanog ili moždanog udara.
Ove krvne grupe nose veći rizik za bolesti srca
Kako bi se maksimalno smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti, Europsko kardiološko društvo (European Society of Cardiology – ESC) još je 2019. izdalo preporuku da se razine LDL kolesterola održavaju što je niže moguće. Zaključili su i da je ApoB točniji biomarker kardiovaskularnog rizika od uobičajenog lipidnog panela.
2. Lipoprotein (a)
Lipoprotein (a) je uz ApoB najvažniji biomarker rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Zbog činjenice da se ne provjerava na rutinskim kontrolama, većina ljudi nikad nije čula za Lp(a), a kamoli odradila analizu.
Lipoprotein (a) je posebice koristan kao dugoročni prediktor rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ako dobijete povišene rezultate Lp (a) to za vas znači da imate 3-4x veću šansu od nastanka srčanog udara, 3x veću šansu od aortalne stenoze te 1,5x veću šansu od smrtnosti od bilo kojeg kardiovaskularnog uzroka.
Razine Lp (a) prvenstveno su uvjetovane našom genetikom, a način života i prehrana imaju minimalan utjecaj. Pokaže li test da imate povećane razine Lp (a), morate učiniti apsolutno sve što možete kako biste iskontrolirali druge čimbenike rizika od kardiovaskularnih bolesti.
3. Homocistein
Ova aminokiselina je prirodno prisutna u krvi, nije esencijalna te nastaje normalnim metabolizmom. Osobe koje ne unose dovoljno vitamina B skupine ili imaju određene genetske predispozicije (MTHFR mutacija) imaju povećane razine homocisteina u krvi.
Vitamini B12, B6 i folat (vitamin B9) razgrađuju homocistein i stvaraju druge molekule potrebne vašem tijelu. U tom kontekstu visoke razine homocisteina mogu direktno označavati nedostatak navedenih vitamina.
Bez liječenja, povišene razine homocisteina povećavaju rizik od demencije, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Meta analiza iz 2022. godine pokazala je da se za svakih 5 µmol/L povećanja homocisteina, rizik od srčanog udara raste za približno 22%.
Kada povežete ove analize, uz adekvatnu interpretaciju rezultata i praćenje stanja tijekom vremena, imat ćete sve potrebne podatke za optimalan uvid u vaše kardiovaskularno zdravlje kako biste mogli preventivno djelovati.
N. M.
