Gotovo da ne postoji osoba koja barem jednom u životu nije doživjela krvarenje iz nosa ili, medicinskim rječnikom, epistaksu. Iako je u većini slučajeva riječ o bezopasnoj i prolaznoj neugodnosti, učestala ili obilna krvarenja mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema i zahtijevaju pravovremenu reakciju.
Krvarenje iz nosa, pojava s kojom će se susresti otprilike šest od deset ljudi tijekom života, nastaje zbog pucanja jedne od mnogobrojnih sićušnih krvnih žila koje oblažu unutrašnjost nosne šupljine. Njihova je uloga da vlaže i griju zrak koji udišemo, no upravo zbog toga što su smještene vrlo blizu površine sluznice, izrazito su osjetljive i lako mogu puknuti. Najčešće je pogođen prednji dio nosne pregrade, septum, područje poznato kao Kiesselbachov pleksus, gdje se spaja nekoliko arterijskih grana. Kada zrak koji prolazi kroz nos isuši i nadraži osjetljivu sluznicu, ona postaje krhka i sklona pucanju pri najmanjoj iritaciji, poput puhanja nosa, kihanja ili čak i spavanja s glavom na boku, što može stvoriti pritisak na nosnu šupljinu.
Dvije glavne vrste krvarenja
Liječnici razlikuju dvije glavne vrste krvarenja iz nosa, ovisno o mjestu nastanka. Daleko najčešća je prednja (anteriorna) epistaksa, koja započinje u prednjem dijelu nosa. Krvarenje je ovdje obično blago, zahvaća samo jednu nosnicu i u pravilu nije ozbiljno te se lako može zaustaviti kod kuće. Znatno rjeđa, ali i opasnija, jest stražnja (posteriorna) epistaksa. Ona nastaje duboko u nosnoj šupljini, blizu grla, gdje se nalaze veće krvne žile. Krvarenje je tada znatno obilnije, a krv se može slijevati niz stražnji dio grla u želudac, uzrokujući mučninu i loš okus u ustima. Ova vrsta krvarenja često zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju jer može biti povezana s povišenim krvnim tlakom ili drugim stanjima.
Infekcije gornjih dišnih puteva, prehlade, upale sinusa i alergije također doprinose problemu jer uzrokuju učestalo kihanje, kašljanje i puhanje nosa
Uzroci krvarenja su brojni, a najčešći je suhi zrak, osobito tijekom zime u grijanim prostorijama ili u područjima s niskom vlagom. Suhi zrak isušuje nosnu sluznicu, koja postaje krastava i lako puca. Drugi česti okidači uključuju mehaničke iritacije poput čačkanja nosa, stranog tijela u nosu ili ozljede lica. Infekcije gornjih dišnih puteva, prehlade, upale sinusa i alergije također doprinose problemu jer uzrokuju učestalo kihanje, kašljanje i puhanje nosa. Korištenje nekih lijekova, poput antihistaminskih sprejeva za nos koji isušuju sluznicu, ili lijekova za razrjeđivanje krvi kao što su aspirin, značajno povećava rizik. Manje česti, ali ozbiljniji uzroci mogu uključivati poremećaje zgrušavanja krvi, visoki krvni tlak, aterosklerozu, pa čak i, u rijetkim slučajevima, tumore u nosnoj šupljini.
Iako svatko može doživjeti krvarenje iz nosa, neke su skupine podložnije. Djeca u dobi od 2 do 10 godina često su pogođena zbog kombinacije suhog zraka, prehlada, alergija i navike guranja prstiju ili predmeta u nos. Odrasle osobe u dobi od 45 do 80 godina također su u rizičnoj skupini jer s godinama krvne žile postaju manje elastične, a zgrušavanje krvi može trajati dulje. U ovoj dobi češći su i visoki krvni tlak te ateroskleroza. Trudnice su također sklonije krvarenju jer se krvne žile u nosu šire tijekom trudnoće, stvarajući veći pritisak. Osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi ili imaju nasljedne poremećaje zgrušavanja, poput hemofilije, moraju biti posebno oprezne.
Kako pravilno zaustaviti krvarenje?
Ako vam počne krvariti iz nosa, ključno je ostati smiren i slijediti ispravne korake. Sjednite uspravno i lagano nagnite glavu prema naprijed, nikako unatrag, kako biste spriječili gutanje krvi, što može izazvati mučninu i povraćanje. Koristeći palac i kažiprst, čvrsto stisnite meki, donji dio nosa (odmah ispod nosne kosti) tako da su obje nosnice zatvorene. Pritisak držite neprekidno najmanje 10 do 15 minuta, dišući na usta. Nakon tog vremena, polako popustite pritisak i provjerite je li krvarenje stalo. Nemojte stavljati gazu ili vatu unutar nosa. Nakon što krvarenje prestane, izbjegavajte puhanje nosa, kihanje i teže fizičke aktivnosti nekoliko sati kako bi se krvni ugrušak stabilizirao.
Iako se većina krvarenja može riješiti kod kuće, postoje situacije kada je nužno potražiti liječničku pomoć. Odmah se javite u hitnu službu ako krvarenje ne možete zaustaviti ni nakon 20 minuta primjene pritiska, ako je gubitak krvi obilan (liječnici kao mjeru navode količinu koja bi napunila šalicu), ako imate poteškoća s disanjem, ili ako se krvarenje javilo nakon teške ozljede glave ili lica. Također, hitna pomoć je potrebna ako uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi, a krvarenje ne prestaje. Liječniku obiteljske medicine ili specijalistu otorinolaringologu (ORL) trebate se obratiti ako su krvarenja vrlo česta, ako uz njih primjećujete i druge simptome poput neuobičajenih modrica po tijelu, slabosti, umora ili bljedila, što može upućivati na anemiju ili ozbiljnije poremećaje. Za svako krvarenje iz nosa kod djeteta mlađeg od dvije godine potrebno je konzultirati pedijatra.
Dijagnoza i liječenje
Ukoliko su krvarenja učestala, specijalist otorinolaringolog provest će detaljan pregled kako bi utvrdio točan uzrok. Pregled uključuje razgovor o učestalosti i količini krvarenja, lijekovima koje uzimate te obiteljskoj povijesti bolesti. Liječnik će zatim pomoću malog instrumenta (spekuluma) i izvora svjetla ili tanke kamere (endoskopa) pregledati unutrašnjost nosa kako bi locirao izvor krvarenja. Ovisno o nalazu, liječenje može uključivati nekoliko metoda. Jedna od najčešćih je kauterizacija, postupak kojim se kemijskom supstancom (srebrnim nitratom) ili toplinom “spaljuje” i zatvara oštećena krvna žila. U težim slučajevima, može se primijeniti nazalna tamponada, pri kojoj se u nos postavljaju posebne spužve ili gumeni baloni koji stvaraju pritisak na mjesto krvarenja. ( Ordinacija.hr )
