Ciljane terapije, imunoterapija i genetske analize mijenjaju liječenje brojnih zloćudnih bolesti, a personalizirana cjepiva otvaraju nove mogućnosti u sprječavanju povratka raka.
Napredak u ranom otkrivanju bolesti, genetskim analizama, ciljanim terapijama i imunoterapiji mijenja prognozu brojnih zloćudnih bolesti. Sve više pacijenata živi dulje, a neki oblici raka postupno postaju bolesti s kojima je moguće živjeti godinama. Ipak, dostupnost novih lijekova i dalje je nejednaka, a univerzalni lijek protiv raka još nije na vidiku.
Rak pluća više ne znači nužno lošu prognozu
Rak pluća i dalje je jedan od vodećih uzroka smrti povezanih s rakom, no rezultati liječenja znatno su se poboljšali. Prema nekim podacima, piše The New York Times, petogodišnje preživljenje oboljelih od raka pluća u SAD-u poraslo je s približno 15 posto krajem 1990-ih na oko 30 posto danas.
Veliku ulogu u tome ima ciljana terapija, koja djeluje na specifične molekularne promjene u tumorskim stanicama. Kod dijela pacijenata s rakom pluća prisutne su mutacije gena EGFR, a lijekovi usmjereni na te promjene omogućuju preciznije liječenje. Za razliku od klasične kemoterapije, koja može oštetiti i zdrave stanice, ciljana terapija usmjerena je na određene mehanizme koji potiču rast tumora.
Napredak je vidljiv i kod raka dojke. Uz kvalitetniji probir i ranije otkrivanje bolesti, sve važniju ulogu imaju ciljane terapije i imunoterapija, koja potiče imunološki sustav da prepozna i napadne stanice raka.
Genetske analize omogućuju personalizirano liječenje
Velik dio napretka u onkologiji povezan je s mogućnošću detaljnije analize genetskog materijala tumora. Molekularnim testiranjem liječnici mogu otkriti promjene koje utječu na rast tumora i, kada postoji odgovarajući lijek, odabrati terapiju prilagođenu njegovim karakteristikama.
Takav pristup dio je personalizirane medicine, čiji je cilj prilagoditi liječenje biološkim obilježjima bolesti. Kod određenih oblika raka dojke genetske analize mogu pomoći i u procjeni koristi od kemoterapije, čime se neke pacijentice mogu poštedjeti nepotrebnih nuspojava.
Važan napredak ostvaren je i u razumijevanju imunološkog sustava. Razvijeni su lijekovi koji ometaju mehanizme kojima se tumori skrivaju od imunološke obrane organizma, omogućujući imunološkom sustavu da učinkovitije napadne zloćudne stanice. Imunoterapija je tako znatno promijenila liječenje melanoma, koji je u uznapredovalom stadiju nekada imao izrazito lošu prognozu.
Inovativne terapije nisu svima jednako dostupne
Unatoč velikom napretku, pristup suvremenim lijekovima i dalje ovisi o zdravstvenom sustavu, odobrenjima za primjenu i mogućnostima financiranja liječenja. Čak i u razvijenim zemljama troškovi pojedinih terapija mogu biti vrlo visoki, dok je u siromašnijim državama pristup dijagnostici i lijekovima često još ograničeniji.
Razvijaju se i novi lijekovi za bolesti kod kojih su terapijske mogućnosti dosad bile skromne, uključujući određene oblike raka gušterače. Neki ciljaju genetske promjene prisutne u više vrsta tumora, no dio tih pristupa još je u fazi kliničkih ispitivanja.
Život s rakom može trajati godinama
Kod nekih pacijenata s uznapredovalim rakom dojke ili pluća životni vijek danas je znatno dulji nego prije nekoliko desetljeća. Neki s bolešću žive deset ili više godina, što predstavlja velik napredak, ali donosi i nove izazove.
Dugotrajno liječenje i neizvjesnost oko razvoja bolesti mogu utjecati na psihičko stanje, posao, financije i planiranje budućnosti. Pacijenti se nerijetko prilagođavaju razdobljima između kontrolnih pregleda, ne znajući kako će se bolest dalje razvijati. Zato suvremena onkološka skrb, uz liječenje tumora, treba uključivati i podršku koja pridonosi kvaliteti života.
Ipak, prognoza se razlikuje ovisno o vrsti i stadiju raka, a mogućnosti liječenja mnogih uznapredovalih tumora i dalje su ograničene.
Personalizirana cjepiva protiv raka bude nadu
Jedno od područja koje izaziva velik interes istraživača razvoj je personaliziranih cjepiva protiv raka. Za razliku od cjepiva protiv infekcija povezanih s nastankom raka, poput HPV-a, ova se cjepiva osmišljavaju tako da imunološki sustav nauče prepoznavati obilježja tumora i napadati stanice koje ih nose.
Posebno se istražuje njihova primjena nakon kirurškog uklanjanja tumora, s ciljem smanjenja rizika od povratka bolesti. Istraživanja kod melanoma i drugih zloćudnih bolesti daju nadu da bi se takvim pristupom u budućnosti mogli poboljšati rezultati liječenja. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su cjepiva učinkovita, kojim pacijentima najviše koriste i mogu li se primijeniti na različite vrste raka.
Univerzalni lijek protiv svih vrsta raka zasad nije na vidiku jer rak nije jedna bolest, nego skupina bolesti s različitim biološkim obilježjima. No kombinacija ranijeg otkrivanja, preciznije dijagnostike, ciljanih terapija, imunoterapije i personaliziranih cjepiva već mijenja mogućnosti liječenja i pruža novu nadu oboljelima.
(Ordinacija.hr)
