Noćne more mogu biti neugodne i zastrašujuće, ali istraživanja otkrivaju da nam ponekad šalju važne signale o našem psihičkom i fizičkom zdravlju.
Zašto uopće sanjamo noćne more? Nitko to još sa sigurnošću ne zna. Međutim, potvrđeno je da su one češće kod osoba koje imaju određene psihičke poteškoće, primjerice posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Padanje u prazno, bijeg pred divljom životinjom, osjećaj izgubljenosti ili potpune nemoći… sve su to klasične scene koje se ponavljaju u noćnim morama. Ali što one zapravo znače? I mogu li nam biti znak da nešto u našem životu ili zdravlju ne funkcionira kako treba?
Koje su najčešće noćne more?
Noćne more, kako piše Healthline, poput snova, mogu poprimiti različite oblike, no neka su istraživanja pokazala da se neke teme često ponavljaju. Jedno istraživanje iz 2018., objavljeno u Journal of Clinical Sleep Medicine, proučavalo je više od 1.200 sudionika, a rezultati su pokazali nekoliko najčešćih tema kod osoba koje su često imale noćne more:
- smrt ili ozljeda bliskih osoba (19%)
- osjećaj neuspjeha ili bespomoćnosti (18%)
- fizička agresija (18%)
- nesreće (15%)
- bijeg ili progon (14%)
- briga za zdravlje ili strah od smrti (11%)
To je istraživanje pokazalo i da se teme razlikuju među spolovima – žene češće sanjaju o agresiji i bolestima, dok muškarci češće sanjaju o nesrećama i osjećaju nemoći.
Druga anketa s 2.000 ispitanika pokazala je da su najčešći snovi padanje i bijeg, a više od polovice ljudi često sanja o smrti, gubitku ili osjećaju da su zarobljeni. Žene, primjerice, dvostruko češće od muškaraca prijavljuju snove u kojima gube voljenu osobu ili ih posjećuju preminuli članovi obitelji.
Jesu li noćne more upozorenje?
Oko toga zašto uopće sanjamo, brojni znanstvenici ne dijele isto mišljenje. Dok neki tvrde da snovi zadovoljavaju skrivene želje, drugi pak vjeruju da su oni tek nuspojava rada mozga. No, većina ih se slaže oko jedne stvari – da noćne more ne predviđaju buduće događaje.
Ipak, one nam mogu ukazivati na naše zdravlje. Ljudi koji imaju PTSP, depresiju ili druge psihičke poteškoće znatno češće pate od kroničnih noćnih mora – prema nekim podacima, i do 70% njih. Osim toga, noćne more se češće javljaju kod ljudi koji su pod stresom, zabrinuti ili imaju poremećaje spavanja.
Postoji i poremećaj koji se naziva poremećaj noćnih mora, a posebno često pogađa osobe s mentalnim smetnjama. No, nisu samo psihički poremećaji povezani s noćnim morama. Jedno istraživanje otkrilo je da su one također povezane s negativnim emocijama, brigama i duljinom sna. Također, neka zdravstvena stanja poput migrene i astme, kao i određeni lijekovi, mogu povećati učestalost noćnih mora.
Kako mozak bira snove?
Teško je reći kako točno mozak odlučuje o sadržaju naših snova — ili hoćemo li uopće sanjati. Ipak, znanstvenici smatraju da na snove snažno utječu čimbenici poput naše osobnosti, mašte te stvari koje nas zanimaju ili zabrinjavaju.
Kod djece snovi obično prate kognitivni razvoj i postaju složeniji kako odrastaju. Kod odraslih pak na sadržaj uvelike utječu raspoloženje i mentalno zdravlje. Većina ljudi ipak nema svjesnu kontrolu nad svojim snovima. Mozak ih nesvjesno stvara, a mi još uvijek učimo kako i zašto.
Kako spavati mirnije?
Ako vas muče noćne more ili imate problema sa snom, Healthline je objavio nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći:
- Više dnevnog svjetla – sunce pomaže tijelu da prepozna kada je vrijeme za spavanje
- Manje kofeina – izbjegavajte kavu i energetske napitke 6–8 sati prije odlaska u krevet
- Kratki, a ne dugi drijemeži – 20 minuta odmora tijekom dana može biti korisno, ali duže spavanje može poremetiti noćni ritam
- Udobna spavaća soba – prilagodite temperaturu, osvjetljenje i posteljinu
- Razgovarajte s liječnikom – ako ništa ne pomaže, možda postoji zdravstveni uzrok
(Ordinacija.hr)
