Osteoporoza je progresivna bolest koja kosti čini krhkima i podložnima prijelomima, a često se razvija bez ikakvih simptoma. Donosimo sve što trebate znati o ranim znakovima upozorenja, kome se obratiti za pomoć i kako izgleda suvremeno liječenje.
Osteoporoza je metabolička bolest kostiju koju karakterizira smanjenje gustoće i narušavanje kvalitete koštanog tkiva, zbog čega kosti postaju slabe, tanke i lomljive. Često se naziva “tihom bolešću” jer se gubitak koštane mase odvija postupno i bezbolno, a mnogi ljudi nisu ni svjesni da je imaju sve dok ne dožive prijelom. Iako pogađa oba spola, posebno je česta kod žena nakon menopauze zbog pada razine estrogena, hormona ključnog za održavanje gustoće kostiju. Procjenjuje se da pogađa više od polovice žena i svakog četvrtog muškarca starijeg od 50 godina, čineći prijelome kuka, kralježnice i ručnog zgloba ozbiljnom prijetnjom kvaliteti života i neovisnosti.
Prvi suptilni znakovi
Iako u ranim fazama najčešće nema očitih simptoma, postoje suptilni znakovi koji mogu ukazivati na smanjenje koštane mase. Među prvim, često zanemarenim pokazateljima, mogu biti problemi sa zubima i desnima; naime, povlačenje desni može biti posljedica gubitka kosti u čeljusti. Drugi rani znak je slabljenje snage stiska ruke, što su studije povezale s nižom mineralnom gustoćom kostiju i povećanim rizikom od padova. Važno je obratiti pažnju i na trajnu, tupu bol u leđima koja nije uzrokovana ozljedom, a može biti posljedica slabljenja kralježaka.
Među prvim, često zanemarenim pokazateljima, mogu biti problemi sa zubima i desnima; naime, povlačenje desni može biti posljedica gubitka kosti u čeljusti.
Kako bolest napreduje, simptomi postaju znatno očitiji i alarmantniji. Jedan od najuočljivijih znakova je gubitak tjelesne visine, ponekad i za nekoliko centimetara, što je posljedica kompresivnih prijeloma kralježaka. Ovi prijelomi mogu uzrokovati i promjenu držanja, odnosno razvoj pognutosti ili zakrivljenosti gornjeg dijela leđa, poznate kao kifoza ili “udovička grba”. Bol u leđima i vratu tada postaje intenzivnija jer urušeni kralješci mogu pritiskati živce. Najočitiji i najopasniji znak uznapredovale osteoporoze su prijelomi kostiju koji nastaju uslijed minimalne traume ili manjeg pada, a u teškim slučajevima čak i prilikom naglog pokreta, kašljanja ili kihanja.
Ako sumnjate na osteoporozu ili pripadate rizičnoj skupini, prvi i najvažniji korak je posjet liječniku obiteljske medicine. Rizični čimbenici uključuju dob (žene starije od 65 i muškarci stariji od 70 godina), ranu menopauzu, obiteljsku povijest bolesti, sitnu tjelesnu građu, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, nedovoljan unos kalcija i vitamina D te dugotrajno uzimanje određenih lijekova poput kortikosteroida. Liječnik će na temelju razgovora i pregleda procijeniti vaš rizik te vas uputiti na daljnje pretrage.
Dijagnoza i put do specijalista
Zlatni standard za dijagnosticiranje osteoporoze je denzitometrija, poznata kao DXA ili DEXA snimanje. Riječ je o brzoj, bezbolnoj i neinvazivnoj pretrazi koja niskom dozom rendgenskih zraka precizno mjeri mineralnu gustoću kostiju (BMD), najčešće na području kuka i kralježnice. Na temelju rezultata DXA snimanja, liječnik obiteljske medicine postavlja dijagnozu osteopenije (smanjene koštane mase) ili osteoporoze te vas, ovisno o težini stanja, može uputiti specijalistu. Liječenjem osteoporoze najčešće se bave reumatolozi, koji su specijalizirani za bolesti kostiju i zglobova, te endokrinolozi, stručnjaci za hormonalne poremećaje koji su često uzrok bolesti.
Liječenjem osteoporoze najčešće se bave reumatolozi, koji su specijalizirani za bolesti kostiju i zglobova, te endokrinolozi, stručnjaci za hormonalne poremećaje koji su često uzrok bolesti.
Suvremeni pristup liječenju
Cilj liječenja je usporiti ili zaustaviti gubitak koštane mase, povećati njezinu gustoću i, najvažnije, spriječiti prijelome. Liječenje se temelji na promjenama životnih navika i, prema potrebi, primjeni lijekova. Ključna je prehrana bogata kalcijem (preporučeni unos je 1000-1200 mg dnevno) i vitaminom D (800-1200 IU dnevno), koji je nužan za apsorpciju kalcija. Dobri izvori kalcija su mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće poput kelja i brokule te sardine, dok se vitamin D stvara izlaganjem suncu i nalazi se u masnoj ribi i jajima. Neizostavan dio terapije je redovita tjelesna aktivnost, posebice vježbe s opterećenjem poput hodanja, trčanja ili plesa, koje jačaju kosti i mišiće te poboljšavaju ravnotežu, smanjujući rizik od padova.
Kada promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnik propisuje lijekove. Najčešće korištena skupina su bisfosfonati, koji usporavaju razgradnju kosti i dokazano smanjuju rizik od prijeloma. Odluka o terapiji je individualna, a liječenje je često dugotrajno. Uz lijekove, ključna je i prevencija padova, što uključuje prilagodbu životnog prostora – osiguravanje dobrog osvjetljenja, uklanjanje skliskih tepiha i postavljanje rukohvata u kupaonici. Redovite kontrole i suradnja s liječničkim timom temelj su uspješnog upravljanja ovom kroničnom bolešću.
( Ordinacija.hr )
