Pušenje, visoki tlak, kolesterol i šećer u krvi najčešći su uzroci srčanih bolesti. Rano otkrivanje i liječenje mogu spasiti tisuće života.
Kardiovaskularne bolesti poput srčanog i moždanog udara te zatajenja srca, i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 85% svih smrti povezanih s ovim bolestima nastaje upravo zbog srčanog i moždanog udara, a procjenjuje se da više od 64 milijuna ljudi širom svijeta živi sa zatajenjem srca.
Način života kao ključan faktor
Brojna istraživanja potvrđuju da upravo promjenjive životne navike igraju veliku ulogu u razvoju bolesti srca i krvnih žila. Pušenje, pretilost, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, prekomjerna konzumacija alkohola, loša prehrana prepuna ultraprocesiranih namirnica te sjedilački način života značajno povećavaju rizik. Dobra vijest je da su to čimbenici na koje možemo utjecati.
Novo istraživanje na više od 9.000 ljudi
U najnovijoj studiji, u kojoj su znanstvenici pratili više od 9.000 odraslih osoba, pokazalo se da je više od 99% oboljelih od srčanog ili moždanog udara ili zatajenja srca imalo barem jedan od četiri ključna rizična čimbenika:
- povišeni krvni tlak
- povišena razina kolesterola
- povišena razina glukoze u krvi natašte
- sadašnje ili prijašnje pušenje
Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of the American College of Cardiology.
Ono što ovo istraživanje čini posebno vrijednim jest dugotrajno praćenje – sudionici iz Južne Koreje i SAD-a praćeni su i do 20 godina, što je znanstvenicima omogućilo detaljan uvid u njihove zdravstvene parametre prije pojave prvih kardiovaskularnih problema.
Povišeni krvni tlak – najčešći problem
Analiza je pokazala da je među četiri glavna čimbenika rizika povišeni krvni tlak najrašireniji – imalo ga je više od 95% sudionika iz Južne Koreje te preko 93% sudionika iz SAD-a.
– Visoki krvni tlak je vrlo čest, a istodobno i opasan jer ne daje nikakve simptome, pa ga mnogi ignoriraju. Naši rezultati pokazuju koliko je važno otkriti ga i liječiti na vrijeme – naglašava prof. Philip Greenland, kardiolog i glavni autor istraživanja.
Znanstvenici upozoravaju da čak i žene mlađe od 60 godina, koje se inače smatraju skupinom s nižim rizikom, u preko 95% slučajeva imaju barem jedan nepovoljan čimbenik prije nego što dožive moždani udar ili zatajenje srca.
Što znači „neidealna” razina?
U ovoj studiji korištene su definicije Američkog udruženja za srce za procjenu idealnog kardiovaskularnog zdravlja. „Neidealni” parametri uključuju:
- krvni tlak ≥120/80 mmHg ili terapija za hipertenziju
- glukoza natašte ≥100 mg/dL, dijagnoza dijabetesa ili terapija
- ukupni kolesterol ≥200 mg/dL ili terapija za povišeni kolesterol
- sadašnje ili prijašnje pušenje
– Ovo su glavni, ali i promjenjivi čimbenici rizika. Neki drugi pokazatelji poput genetike ili upalnih markera (primjerice C-reaktivni protein), nisu promjenjivi. Ali ako su ovi rizični čimbenici prisutni u gotovo svim slučajevima, tada je jasno da postoji ogromna prilika za prevenciju – objašnjava Greenland.
Poruka pacijentima i liječnicima
Studija je pokazala da u velikoj većini slučajeva barem jedan od četiri ključna čimbenika rizika postoji godinama prije nego što nastupi srčani ili moždani udar te zatajenje srca. To znači da je pravodobno otkrivanje i liječenje izuzetno važno.
– Pacijenti bi trebali biti sigurni da im se na svakom pregledu provjeri krvni tlak, kolesterol, šećer u krvi i status pušenja. Čak i kod blagih odstupanja, treba reagirati i liječiti kako bismo spriječili ozbiljne posljedice – ističe Greenland.
Dodaje i da je sljedeći korak poboljšati primjenu postojećeg znanja, odnosno agresivnije provoditi probire, dosljedno liječiti čimbenike rizika i time smanjiti broj oboljelih i umrlih.
Potreba za agresivnijim javnozdravstvenim programima
Dr. Cheng-Han Chen, kardiolog iz Kalifornije koji iako nije sudjelovao u istraživanju, naglašava važnost nalaza.
– Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u SAD-u. Ova studija potvrđuje da moramo agresivno provoditi probire i kontrolirati rizične čimbenike kako bismo smanjili teret ovih bolesti na društvo – ističe.
Prema njegovom mišljenju, rezultati bi trebali dodatno potaknuti javnozdravstvene programe usmjerene na prevenciju i rano otkrivanje bolesti srca i krvnih žila.
(Ordinacija.hr)
