Gastritis, odnosno upala želučane sluznice, stanje je koje zahtijeva posebnu pažnju pri odabiru hrane. Iako prehrana rijetko uzrokuje gastritis, određene namirnice mogu drastično pogoršati neugodne simptome poput boli, nadutosti i mučnine te usporiti oporavak.
Gastritis, upala želučane sluznice, može biti akutno ili kronično stanje s neugodnim simptomima poput boli u gornjem dijelu trbuha, probavnih smetnji i mučnine. Cilj prilagođene prehrane je ublažiti tegobe i omogućiti oporavak sluznice pružanjem odmora želucu. Ključno je izbjegavati hranu koja potiče proizvodnju želučane kiseline ili izravno iritira osjetljivu stijenku želuca, a to su kisele, masne i jako začinjene namirnice koje pogoršavaju upalu.
Bez limuna, pohanog mesa, masnih sireva
Kisela hrana jedan je od najvećih neprijatelja upaljenog želuca jer povećava kiselost, što može pojačati osjećaj pečenja i boli. Zbog toga je nužno privremeno eliminirati citrusno voće poput naranči, limuna i grejpa, kao i njihove sokove. Isto vrijedi i za rajčice te proizvode od njih, poput koncentrata ili kečapa, koji su čest sastojak mnogih jela. U ovu kategoriju spadaju i ukiseljeno povrće te ocat, čija kiselost može biti agresivna za oštećenu sluznicu.
Masna i pržena hrana predstavlja velik izazov za probavni sustav pogođen gastritisom. Namirnice poput prženih krumpirića, pohanog mesa, masnih komada crvenog mesa, slanine i kobasica znatno usporavaju probavu. Zbog toga se hrana duže zadržava u želucu, što potiče pojačano lučenje želučane kiseline i pogoršava upalu. Također, treba izbjegavati punomasne mliječne proizvode poput masnih sireva i vrhnja, kao i umake na bazi majoneze. Preporučuju se nemasni proteini i lagana priprema hrane poput kuhanja ili pečenja.
Odabir pića jednako je važan kao i odabir hrane. Alkohol je potrebno u potpunosti izbaciti jer može izravno oštetiti zaštitni sloj sluznice želuca, pogoršavajući upalu i usporavajući zacjeljivanje. Kava, uključujući i onu bezkofeinsku, može biti problematična zbog svoje kiselosti i stimulativnog učinka na proizvodnju kiseline. Na listi za izbjegavanje nalaze se i svi gazirani napici, energetski napici i vrlo slatki sokovi. Najbolji izbor su voda i blagi biljni čajevi poput kamilice.
Skriveni iritansi i važnost prehrambenih navika
Osim očitih krivaca, postoje i druge namirnice koje mogu potaknuti simptome, a njihova tolerancija često je individualna. Među njima se često ističu čokolada, jaki začini poput papra, čilija i curryja, kao i luk i češnjak. Rafinirana hrana, kao što su bijeli kruh, tjestenina i pekarski proizvodi, također može doprinijeti problemima. Prema nekim istraživanjima, prehrana bogata vlaknima iz cjelovitih žitarica, voća i povrća može djelovati protuupalno, dok prerađena hrana ima suprotan učinak.
Prehrambene navike ključne su za uspješno upravljanje gastritisom. Umjesto tri velika obroka, preporučuje se uvođenje pet do šest manjih, češćih obroka tijekom dana kako bi se izbjeglo preopterećenje želuca. Preskakanje obroka može biti jednako štetno kao i prejedanje, jer prazan želudac izložen kiselini može dovesti do pojačane iritacije. Važno je jesti polako, dobro prožvakati svaki zalogaj i izbjegavati obilne obroke, posebno nekoliko sati prije spavanja. Istraživanja su potvrdila da neredoviti obroci i česta konzumacija hrane izvan kuće mogu biti povezani s pogoršanjem simptoma.
Iako se popis namirnica koje treba izbjegavati može činiti dugačkim, važno je zapamtiti da je cilj ove dijete pružiti želucu priliku za oporavak. Budući da su okidači simptoma individualni, preporučuje se vođenje dnevnika prehrane kako biste identificirali što vam točno smeta. Za izradu personaliziranog plana prehrane i provjeru mogućih nutritivnih nedostataka, poput manjka vitamina B12 ili željeza, ključno je posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom. ( Ordinacija.hr )
