Sushi je odavno prestao biti samo jelo i postao je globalni kulinarski fenomen. No, dok uživamo u kombinaciji riže, ribe i algi, rijetko se pitamo je li ovaj japanski specijalitet doista toliko zdrav koliko se vjeruje ili se u njemu kriju i potencijalne opasnosti.
Sushi, koji je u Japanu u 7. stoljeću nastao kao metoda konzerviranja ribe u fermentiranoj riži, danas je sinonim za elegantan i često zdrav obrok. Međutim, njegova reputacija uvelike ovisi o tome što točno naručite. Kako ističu nutricionisti, postoji golema razlika između jednostavne rolice s lososom i avokadom te one prelivene majonezom ili punjene prženom tempurom. Dok prva opcija može imati oko 300 kalorija i obiluje zdravim masnoćama, druga lako premašuje 500 kalorija i spada u kategoriju brze hrane bogate upalnim mastima. Stoga, odgovor na pitanje je li sushi zdrav leži u pažljivom odabiru sastojaka i umjerenosti.
Wasabi posjeduje snažna antibakterijska svojstva
Neosporna je činjenica da su temeljni sastojci sushija iznimno hranjivi. Riba, osobito masne vrste poput lososa, tune i skuše, izvrstan je izvor visokokvalitetnih proteina te omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA), koje su ključne za zdravlje srca i mozga. Ove masne kiseline pomažu u smanjenju kroničnih upala u tijelu, koje su povezane s rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara. Riba je također jedan od rijetkih prirodnih izvora vitamina D, neophodnog za zdravlje kostiju, te sadrži važne minerale poput joda, cinka, željeza i magnezija.
Osim ribe, i ostali tradicionalni sastojci doprinose nutritivnoj vrijednosti obroka. Nori, sušene alge u koje se rolice umataju, bogate su kalcijem, magnezijem, željezom, jodom te vitaminima A, C i E. Iako je količina u jednoj rolici mala, svaki doprinos je važan. Wasabi, zelena pasta snažnog okusa, posjeduje snažna antibakterijska i protuupalna svojstva, iako mnogi restorani koriste imitaciju napravljenu od hrena i bojila. Ukiseljeni đumbir, poznat kao gari, ne služi samo za čišćenje nepca između zalogaja, već i potiče probavu, smanjuje mučninu te ima antivirusna svojstva.
Ipak, glavna komponenta svake rolice, bijela riža, predstavlja najveći nutritivni kompromis. Riječ je o rafiniranom ugljikohidratu, lišenom gotovo svih vlakana, vitamina i minerala. Takva riža može uzrokovati nagli porast šećera u krvi, što dugoročno povećava rizik od upala, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. Uz to, sushi riža se često priprema s dodatkom šećera i soli. Kada se tome doda umak od soje, koji je izrazito bogat natrijem, jedan sushi obrok može značajno pridonijeti povišenom krvnom tlaku kod osjetljivih osoba. Modernizirane verzije sushija s prženim sastojcima, krem sirom i umacima na bazi majoneze dodatno povećavaju kalorijsku vrijednost i udio nezdravih masti.
Sirova riba: Najveći rizik ili precjenjena opasnost?
Najveći strah povezan s konzumacijom sushija odnosi se na sirovu ribu. Iako je rizik za zdrave osobe minimalan, on nije zanemariv. Sirova riba može biti izvor bakterija poput salmonele te parazita, uključujući trakavice i crve iz roda Anisakis, koji mogu uzrokovati ozbiljne probavne smetnje, bolove u trbuhu i povraćanje. Pravilno zamrzavanje ribe na iznimno niskim temperaturama ubija većinu parazita, no to ne eliminira rizik od bakterijske kontaminacije ako se namirnicama ne rukuje higijenski. Zbog toga je ključno birati restorane s visokim sanitarnim standardima i dobrom reputacijom. Trudnice, mala djeca, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom trebale bi u potpunosti izbjegavati sirovu ribu.
Nevidljivi neprijatelj: Teški metali u vašem tanjuru
Još jedan potencijalni rizik je prisutnost teških metala, prvenstveno žive. Živa je toksin koji se nakuplja u oceanskim predatorima na vrhu hranidbenog lanca. Ribe s najvišim razinama žive uključuju tunu (posebno veleoku), sabljarku, morskog psa i skušu. Prekomjerna konzumacija žive može uzrokovati neurološka oštećenja, a posebno je opasna za trudnice i malu djecu jer može naštetiti razvoju fetusa i dječjeg mozga. Sigurniji izbori su ribe s nižim udjelom žive, poput lososa, škampa, jegulje, pastrve i bakalara.
Kako uživati u sushiju na najzdraviji način?
Sushi apsolutno može biti dio uravnotežene i zdrave prehrane, ali uz nekoliko pametnih odabira. Umjesto prženih rolica i onih s kremastim umacima, birajte jednostavnije opcije poput nigirija ili sashimija, gdje je naglasak na kvaliteti ribe. Tražite rolice s više povrća poput avokada ili krastavca i pitajte postoji li mogućnost pripreme sa smeđom rižom kako biste povećali unos vlakana. Kontrolirajte porcije; šest do osam komada je obično dovoljno za zasitan obrok. Ograničite upotrebu umaka od soje kako biste smanjili unos natrija. U konačnici, ključ je u informiranosti i umjerenosti, što omogućuje da uživate u ovom japanskom specijalitetu bez kompromitiranja zdravlja. ( Ordinacija.hr )
