Strah od liječnika i medicinskih testova može ozbiljno ugroziti vaše zdravlje. Saznajte kako prepoznati simptome i učinkovite metode prevladavanja iatrofobije.
Iatrofobija je stanje u kojem osoba osjeća intenzivan i često iracionalan strah od doktora ili medicinskih pretraga. Taj strah može biti toliko jak da ljudi odgađaju ili potpuno izbjegavaju traženje medicinske pomoći, čak i kada su ozbiljno bolesni. Sama pomisao na pregled, analize ili druge medicinske postupke često izaziva tjeskobu, napade panike i fizičke simptome poput vrtoglavice, znojenja, ubrzanog rada srca i drhtanja.
Iako iatrofobija može zvučati “obično”, zanemarivanje zdravlja zbog straha može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući napredovanje bolesti koje se mogu spriječiti redovitim pregledima. Srećom, postoje učinkoviti načini liječenja i upravljanja ovom fobijom, uključujući psihoterapiju, izlaganje situacijama koje izazivaju strah i, u nekim slučajevima, lijekove koji pomažu smanjiti anksioznost.
Što su fobije?
Fobije su vrste anksioznih poremećaja koje uzrokuju pretjeran i iracionalan strah od nečega, znatno jači od stvarne opasnosti koju ta situacija predstavlja. Iatrofobija spada u specifične fobične poremećaje, što znači da se javlja u vrlo određenim situacijama.
Strah od doktora često proizlazi iz prošlih trauma, loših iskustava u ordinacijama ili straha povezanog s krvlju, iglama, bolom ili samim medicinskim postupcima.
Koliko je česta iatrofobija?
Specifične fobije pogađaju oko 12% odraslih i 19% djece i adolescenata. Pandemija COVID-19 virusa dodatno je pojačala strah kod mnogih ljudi. Izloženost virusu, neugodni osjećaji tijekom testiranja (poput brisa nosa) ili vijesti o neugodnim iskustvima povećali su tjeskobu i strah od posjete liječniku.
Kao rezultat toga, osobe s iatrofobijom češće izbjegavaju testiranja i kontrole, čak i kada se pojave simptomi bolesti ili nakon poznate izloženosti virusu.
Tko je u većem riziku?
Osobe s poremećajem anksioznosti zbog bolesti (IAD, prije poznat kao hipohondrija) češće razvijaju strah od doktora. Takve osobe pretjerano brinu da su ili postaju bolesne i boje se da će liječnik dijagnosticirati ozbiljnu ili neizlječivu bolest.
Osobe koje puše ili zloupotrebljavaju supstance također su pod većim rizikom, jer se boje loših vijesti ili liječničkih sugestija za prestanak korištenja supstanci.
Kako nastaje strah?
Strah od doktora često počinje u djetinjstvu. Djeca povezuju ordinaciju s cijepljenjem, injekcijama ili bolnim testovima. Taj strah može pratiti osobu i u odrasloj dobi.
Dodatni faktori rizika uključuju:
- Česte posjete liječnicima i testiranje zbog kronične bolesti u djetinjstvu.
- Loša iskustva ili nezadovoljstvo medicinskom skrbi.
- Kronične ili životno ugrožavajuće bolesti (poput dijabetesa ili raka) koje zahtijevaju česte i ponekad bolne tretmane.
- Loše vijesti o vlastitom zdravlju ili zdravlju voljene osobe.
- Dugotrajno pružanje njege bližnjim osobama tijekom čestih posjeta liječniku.
- Gubitak voljene osobe tijekom medicinske skrbi.
- Obiteljska povijest fobija ili anksioznih poremećaja.
Povezane fobije
Osobe s iatrofobijom često imaju i druge fobije:
- Dentofobija (strah od stomatologa)
- Karcinofobija (strah od raka)
- Kardiofobija (strah od bolesti srca ili srčanog udara)
- Klaustrofobija (strah od zatvorenih prostora, npr. MRI)
- Hemofobija (strah od krvi)
- Misofobija ili germofobija (strah od klica)
- Nosokomefobija (strah od bolnica)
- Nosofobija (strah od bolesti)
- Farmakofobija (strah od lijekova)
- Tanatofobija (strah od smrti)
- Tomofobija (strah od medicinskih zahvata poput operacija)
- Traumatofobija (strah od ozljeda)
- Tripanofobija (strah od igala)
Simptomi i tijek fobije
Iako su osobe s iatrofobijom često svjesne da je njihov strah iracionalan, to ne sprječava pojavu fizičkih simptoma. Oni se mogu pojaviti već pri pomisli na posjet liječniku i uključuju:
- Vrtoglavicu i mučninu
- Suha usta
- Intenzivan osjećaj straha ili užasa
- Pretjerano znojenje
- Ubrzano disanje i rad srca, palpitacije
- Drhtanje ili podrhtavanje tijela
Strah može biti toliko jak da osoba izbjegava liječničke preglede i pretrage, što dugoročno može ugroziti zdravlje.
Kako se dijagnosticira?
Iatrofobija je situacijski-specifična fobija, što znači da se javlja u specifičnim okolnostima – pri razmišljanju o posjeti liječniku ili tijekom samog pregleda. Za dijagnozu prema kriterijima Američkog psihijatrijskog udruženja (APA) potrebno je:
- Intenzivan strah od doktora ili medicinskih testova koji traje najmanje šest mjeseci.
- Početak simptoma pri viđenju liječnika, testiranju ili pomisli na to.
- Strah koji ometa posjet liječniku ili provođenje medicinskih pretraga.
- Simptomi koji utječu na kvalitetu života i zdravlje.
- Strah neodgovarajući stvarnoj opasnosti.
Može li se izliječiti?
Liječenje se najčešće provodi kroz psihoterapiju:
- Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) pomaže promijeniti iracionalne misli i ponašanja.
- Terapija izlaganjem postepeno izlaže pacijenta situacijama koje izazivaju strah, uz tehnike opuštanja, kako bi se smanjila osjetljivost.
- Hipnoterapija pomaže promijeniti način razmišljanja o liječnicima i pretragama.
- Lijekovi poput antianksioznih ili antidepresiva mogu pomoći u smanjenju simptoma, ali ih propisuje liječnik, a ne terapeut ili psiholog.
Život s iatrofobijom
- Koristite telemedicinu, video pozive ili telefonske konzultacije kada je moguće.
- Zatražite prvi termin ujutro kako biste smanjili čekanje u ordinaciji.
- Ponesite knjigu, časopis ili pratnju bliske osobe za podršku.
- Birajte ordinacije s opuštenim i manje kliničkim okruženjem.
- Pronađite liječnika koji je pristupačan i spreman provesti vrijeme potrebno za pregled.
- Otvoreno razgovarajte s liječnikom o svom strahu – mnogi liječnici mogu pomoći pacijentima da se osjećaju ugodnije.
Kada potražiti pomoć?
Izbjegavanje pregleda i testova može povećati rizik od ozbiljnih, često nepovratnih komplikacija bolesti. Primjerice, neliječeni visok tlak i povišen kolesterol mogu dovesti do moždanog udara ili srčanog udara.
Osobe s iatrofobijom mogu razviti i sindrom bijelog ogrtača, gdje krvni tlak raste samo pri posjetu liječniku. Također su podložni napadima panike, što može dovesti do razvoja poremećaja panike.
Potražite pomoć stručnjaka ako:
- Imate napade panike
- Stalno osjećate tjeskobu koja ometa svakodnevni život ili san
- Primijetite znakove depresije ili problema sa supstancama
- Imate simptome bolesti koji zahtijevaju medicinsku skrb
Pravovremena dijagnoza i terapija mogu vam pomoći da prevladate strah, redovito pratite svoje zdravlje i spriječite komplikacije koje proizlaze iz izbjegavanja liječnika.
(Ordinacija.hr)
