Gotovo 45 posto radnika u Europi izloženo je rizicima za mentalno zdravlje na radnome mjestu. Stručnjaci upozoravaju na preopterećenost, vremenski pritisak i problem o kojem se još uvijek premalo govori.
Mentalno zdravlje zaposlenika sve je važnije pitanje u Europi, koja se istodobno suočava s nedostatkom radne snage i starenjem stanovništva. Iako mnogi radnici osjećaju posljedice stresa i preopterećenosti, problemi mentalnog zdravlja na radnome mjestu i dalje su često zanemareni ili se o njima nerado govori.
Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), čak 45 posto radnika izloženo je rizicima za mentalno zdravlje povezanima s poslom. William Cockburn, izvršni direktor agencije, za Euronews je upozorio da je nespremnost na otvoren razgovor o tim problemima jedna od glavnih prepreka njihovom rješavanju.
– Bilo da pitamo poslodavce ili radnike, oni ističu da je nespremnost na otvoren razgovor o problemima mentalnog zdravlja glavna prepreka poduzimanju konkretnih mjera – rekao je Cockburn.
Preopterećenost i stres nisu samo osobni problem
Među čimbenicima koji mogu ugroziti mentalno zdravlje zaposlenika nalaze se dugo radno vrijeme, intenzivan tempo rada i emocionalno zahtjevni zadaci. Rizik predstavljaju i loši međuljudski odnosi, a u težim slučajevima i zlostavljanje, uznemiravanje, nasilje ili prijetnje nasiljem.
– Na radnome mjestu uočavamo psihosocijalne rizike, primjerice dugo radno vrijeme, izrazito intenzivan rad i emocionalno zahtjevne zadatke, koje povezujemo s povećanim negativnim utjecajem na zdravlje radnika – istaknuo je Cockburn.
Koliko je problem raširen, pokazuje i podatak da se oko 44 posto radnika suočava s velikim vremenskim pritiskom ili preopterećenošću poslom.
Posljedice nisu ograničene samo na pojedinca. Prema podacima Europskog instituta za sindikate (ETUI), depresija povezana s radom Europsku uniju stoji više od 100 milijardi eura godišnje. U taj su iznos uključeni troškovi bolovanja, smanjene produktivnosti, zdravstvene skrbi i šire društvene posljedice.
Unatoč ozbiljnosti problema, stigma i nelagoda pri razgovoru o mentalnom zdravlju i dalje usporavaju promjene.
Mentalno zdravlje treba štititi kao i fizičko
Probleme mentalnog zdravlja na radnome mjestu potrebno je shvatiti jednako ozbiljno kao i rizike za fizičko zdravlje, smatra Cockburn. To znači da poslodavci najprije trebaju prepoznati opasnosti, procijeniti rizike, a potom prilagoditi uvjete rada kako bi se spriječile ili smanjile štetne posljedice.
Takav pristup podrazumijeva prepoznavanje čimbenika poput predugog radnog vremena, prevelikog opterećenja i loših odnosa među zaposlenicima, ali i poduzimanje mjera protiv zlostavljanja i nasilja.
Esther Lynch, glavna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC), upozorava da odgovornost za prevenciju ne bi trebala biti prebačena isključivo na osobu koja se suočava s teškoćama.
– Ne čekamo da nekome odrežu prst prije nego što postavimo zaštitne mjere. Procjenjujemo rizike, utvrđujemo koje opasnosti proizlaze iz načina na koji se posao obavlja, a zatim uvodimo odgovarajuće zaštitne mjere – rekla je Lynch.
Drugim riječima, umjesto da se od zaposlenika očekuje da se sami nose sa stresom, potrebno je ispitati što u organizaciji i načinu rada pridonosi njegovu nastanku.
Samo 45 posto radnika sudjeluje u razgovorima o stresu na poslu
Važan dio prevencije jest uključivanje zaposlenika u donošenje odluka o uvjetima rada. Ipak, prema podacima EU-OSHA-e, samo 45 posto radnika navodi da ih se konzultira o aspektima njihova posla koji uzrokuju stres.
– Sudjelovanje radnika zakonska je obveza prema europskom zakonodavstvu, ali i ključan čimbenik uspjeha mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu – istaknuo je Cockburn.
Upravo je poticanje otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju jedan od ciljeva nove kampanje Europske komisije pod nazivom “Zdrava radna mjesta”. Kampanja je usmjerena na pomoć poslodavcima u prepoznavanju, procjeni i upravljanju psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu.
Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i radna mjesta, istaknula je da ulaganje u zdravo radno okruženje donosi koristi i zaposlenicima i poslodavcima.
– Kada ulažemo u stvaranje i očuvanje zdravog radnog okruženja, ne poboljšavamo samo dobrobit ljudi, nego smanjujemo i broj bolovanja te fluktuaciju zaposlenika. Povećavamo učinkovitost i smanjujemo pritisak na zdravstvene sustave – izjavila je prilikom pokretanja kampanje.
Zaključak je stručnjaka da zaštita mentalnog zdravlja na poslu ne smije ovisiti samo o spremnosti pojedinca da zatraži pomoć. Potrebno je stvarati radno okruženje u kojem se problemi mogu otvoreno iznijeti, rizici pravodobno prepoznati, a odgovarajuće mjere poduzeti prije nego što ostave ozbiljne posljedice.
(Ordinacija.hr)
