Sirovo mlijeko može sadržavati štetne bakterije koje izazivaju trovanje hranom – saznajte tko je najrizičniji i zašto je pasterizacija važna.
Sirovo, odnosno nepasterizirano mlijeko, iako ponekad promovirano kao “zdravije” od pasteriziranog, zapravo, ističu stručnjaci, nije sigurno za konzumaciju. Za razliku od pasteriziranog mlijeka, sirovo mlijeko nije obrađeno kako bi se uklonile bakterije koje mogu izazvati ozbiljne bolesti povezane hranom. Unatoč nekim tvrdnjama, sirovo mlijeko nije nutritivno bogatije od pasteriziranog i ne sprječava simptome intolerancije na laktozu niti alergijske reakcije na mlijeko.
Sirovo mlijeko može sadržavati opasne bakterije
Sirovo kravlje, ovčje i kozje mlijeko sadrže različite vrste bakterija. Iako nisu sve štetne, neke mogu izazvati ozbiljne bolesti kod ljudi. Najčešće opasne bakterije koje se mogu naći u sirovom mlijeku su:
- Campylobacter
- Escherichia coli (E. coli)
- Listeria
- Salmonella
Prisustvo ovih bakterija može izazvati trovanje hranom i gastrointestinalne tegobe. Nije rijetkost da ljudi obole nakon konzumacije sirovog mlijeka.
Može li se sirovo mlijeko konzumirati sigurno?
Ne, sirovo mlijeko nije sigurno ni za koga. Može izazvati bolest kod svih, uključujući zdrave odrasle osobe i djecu. Ipak, određene skupine ljudi su posebno osjetljive i izložene većem riziku:
- dojenčad i mala djeca
- starije osobe
- trudnice
- osobe s oslabljenim imunološkim sustavom
Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, djeca i trudnice trebaju biti posebno oprezne kada razmišljaju o uvođenju sirovog mlijeka u prehranu. Sirovo mlijeko može sadržavati bakterije koje nisu prisutne u pasteriziranom mlijeku, a posljedice konzumacije mogu zahtijevati medicinsku intervenciju – ističe Karina Tolentino, RD, stručnjak za medicinu
Zašto neki misle da je sirovo mlijeko zdravije?
Postoje mitovi koji sugeriraju da je sirovo mlijeko zdravije od pasteriziranog ili da je korisno za osobe koje inače izbjegavaju mlijeko. Međutim, činjenice pokazuju sljedeće:
- Nije sigurno za osobe s alergijom na mlijeko – reakcija imunološkog sustava događa se zbog proteina u mlijeku.
- Ne pomaže osobama s netolerancijom na laktozu – oni ne mogu probaviti šećer laktozu prisutan u mlijeku.
- Ne sadrži više hranjivih tvari od pasteriziranog mlijeka i ne može liječiti medicinske probleme niti uništavati druge štetne bakterije u tijelu.
Zašto je pasterizacija važna
Pasterizacija je proces zagrijavanja mlijeka na određenu temperaturu radi uništavanja štetnih bakterija, a da pritom ne gubi nutritivnu vrijednost. Ovaj postupak značajno smanjuje rizik od bolesti povezanih hranom i čini mlijeko sigurnim za konzumaciju i preradu u mliječne proizvode poput sira.
Za mlijeko se pasterizacija obično provodi tako da se zagrije na najmanje 63 °C i zatim brzo ohladi. Većina mljekara ne pasterizira mlijeko na farmi; ono se proizvodi, transportira u tvornicu i tamo prolazi pasterizaciju te eventualne dodatne obrade, čime se osigurava standardizacija i sigurnost proizvoda.
Kada se obratiti liječniku
Simptomi trovanja hranom mogu biti neugodni, a i blagi slučajevi mogu uzrokovati izostanke s posla ili škole. Ozbiljni slučajevi zahtijevaju medicinsku pomoć ili hospitalizaciju.
Najčešći simptomi trovanja hranom uključuju:
- bol u trbuhu
- proljev
- simptome slične gripi (groznica, glavobolja, bolovi u tijelu)
- povraćanje
Osobe koje razviju simptome nakon konzumacije sirovog mlijeka trebaju se obratiti liječniku, osobito trudnice, osobe s oslabljenim imunološkim sustavom ili oni koji uzimaju lijekove koji dodatno slabe imunitet.
(Ordinacija.hr)
