Intenzivan strah od snijega može ozbiljno utjecati na svakodnevni život. Saznajte što je kionofobija, kako je prepoznati i koje metode liječenja pomažu u njezinom savladavanju.
Dok neki jedva dočekaju snježne radosti i zimske pejzaže, drugima već sama pomisao na prve pahulje izaziva nelagodu, pa čak i snažan strah. Za određeni broj ljudi zima nije romantično razdoblje, nego vrijeme pojačane tjeskobe, izbjegavanja izlazaka i stalne zabrinutosti. Riječ je kionofobiji – intenzivnom i iracionalnom strahu od snijega ili zimskih vremenskih uvjeta. Osobe koje pate od ovog poremećaja mogu doživjeti jaku tjeskobu već pri samoj pomisli na snijeg, pa čak i pri laganom snježnom pokrivaču.
Ova fobija može značajno utjecati na svakodnevni život. Neki ljudi odlučuju preseliti se u toplije krajeve kako bi izbjegli zimu, dok drugi izbjegavaju putovanja u hladnije dijelove svijeta. Ako žive u područjima gdje je snijeg čest, mogu izbjegavati izlazak iz kuće tijekom zimskih mjeseci. Kionofobija može negativno utjecati na međuljudske odnose i financijsku stabilnost, jer osoba možda neće moći obavljati posao ili društvene obaveze.
Kionofobija spada u specifične fobije – one koje izazivaju nerealni strah i jake reakcije na određene situacije ili objekte. Osobe s ovakvim fobijama često izbjegavaju situacije koje izazivaju njihov strah kako bi smanjile tjeskobu.
Koliko je česta kionofobija?
Teško je točno procijeniti koliko ljudi pati od kionofobije, jer mnogi svoj strah drže za sebe ili ga ne prepoznaju. Ipak, poznato je da će približno 1 od 10 odraslih i 1 od 5 adolescenata u nekom trenutku života doživjeti neku specifičnu fobiju.
Kionofobija spada u fobije povezane s prirodnim okolišem, što znači da uključuje strahove od prirodnih pojava. Ostale česte fobije ovog tipa uključuju lilapsofobiju (strah od tornada i uragana) i niktofobiju (strah od tame).
Tko je u riziku?
Rizik od razvoja kionofobije veći je kod osoba koje već pate od mentalnih poremećaja ili drugih oblika tjeskobe, poput generaliziranog poremećaja tjeskobe (GAD). Osobe su u većem riziku ako imaju:
- Povijest napada panike ili poremećaj panike
- Mentalne poremećaje, uključujući opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD)
- Poremećaje raspoloženja, primjerice depresiju
- Druge fobije
- Poremećaje zlouporabe supstanci
Što uzrokuje kionofobiju?
Točan uzrok kionofobije još nije utvrđen. Stručnjaci vjeruju da je rezultat kombinacije genetike, okoline i osobne povijesti.
Mnoge osobe s kionofobijom doživjele su u prošlosti traumatično iskustvo povezano sa snijegom – primjerice bile su zarobljene u snježnoj oluji kao djeca ili su izgubile voljenu osobu u prometnoj nesreći na snijegu. Takvi traumatski događaji mogu pokrenuti kionofobiju, posebno kod osoba koje su već u povećanom riziku od tjeskobe, slično kao kod posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Simptomi kionofobije
Djeca i odrasli s kionofobijom mogu doživjeti intenzivnu tjeskobu kada:
- Čuju vremensku prognozu koja predviđa snijeg
- Vide snijeg – uživo, na filmu ili fotografiji
- Razmišljaju o snijegu
Simptomi mogu uključivati:
- Gubitak sna zbog predviđenog snijega
- Opsesivno pripremanje zaliha hrane prije snijega
- Ekstremnu tjeskobu koja utječe na svakodnevne odluke, pa čak i preseljenje u toplije krajeve
Fizički simptomi mogu uključivati:
- Drhtavicu
- Vrtoglavicu ili osjećaj laganosti u glavi
- Pretjerano znojenje (hiperhidrozu)
- Palpitacije srca
- Mučninu
- Kratkoću daha
- Drhtanje ili trešnje
- Probavne smetnje
Kako se dijagnosticira?
Kionofobija se dijagnosticira putem procjene mentalnog zdravlja. Stručnjak može preporučiti i posjet psihologu radi detaljnije procjene.
Simptomi koji upućuju na kionofobiju uključuju:
- Ekstremnu tjeskobu pri pomisli, razgovoru ili gledanju snijega
- Napade panike ili tjeskobu koja traje šest mjeseci ili dulje
- Nemogućnost izlaska iz kuće kada je hladno ili predviđen snijeg
- Simptome koji značajno utječu na odnose i kvalitetu života
Može li se izliječiti?
Ne postoji univerzalni plan liječenja, ali nekoliko vrsta terapija može pomoći:
- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) – pomaže promijeniti način razmišljanja o strahovima i bolje kontrolirati reakcije
- Terapija izlaganjem – postupno povećava kontakt sa snijegom (ili slikama snijega) kako bi se smanjila osjetljivost
- Hipnoterapija – smanjuje strah kroz vođenu relaksaciju i koncentraciju u hipnotičkom stanju
- Psihoterapija – razgovor o strahovima, razumijevanje i razvoj strategija suočavanja
Lijekovi protiv tjeskobe mogu pomoći u kontroli napada panike, ali ne liječe samu fobiju. Ako postoji drugi mentalni poremećaj, poput depresije, liječnik može preporučiti odgovarajuće lijekove.
Vježbe disanja, relaksacija, yoga, meditacija i tehnike mindfulnessa također mogu pomoći u smanjenju tjeskobe.
Komplikacije kionofobije
Neliječena kionofobija može ozbiljno poremetiti svakodnevni život i smanjiti kvalitetu života. Ekstremna tjeskoba i napadi panike mogu izazvati fizičke simptome i emocionalne poteškoće.
Neki ljudi idu u velike krajnosti kako bi izbjegli snijeg – ostaju unutra tjednima ili mjesecima, gube prijatelje, imaju problema u obitelji ili s partnerima, pa čak i gube posao. Teške oblike kionofobije može potaknuti preseljenje u područja gdje snijeg rijetko pada.
Međutim, uz odgovarajuću terapiju, mnogi ljudi uspješno kontroliraju simptome kionofobije. Dugotrajna terapija može biti potrebna, osobito za one koji žive u područjima s čestim zimskim uvjetima.
Kada se obratiti liječniku?
Obratite se svom liječniku ako vi ili vaše dijete doživljavate strah ili tjeskobu pri pogledu ili pomisli na snijeg, osobito ako tjeskoba ne prolazi. Posjetite liječnika ako:
- Tjeskoba ometa svakodnevne aktivnosti
- Imate problema sa snom
- Doživljavate napade panike ili ozbiljne simptome fobije
(Ordinacija.hr)
