Sve što trebate znati o vrstama prijeloma, simptomima, dijagnozi, liječenju i savjetima za brži oporavak.
Napuknuće ili lom rebra može biti vrlo bolno i otežavati svakodnevne aktivnosti poput disanja, kašljanja ili kretanja. Iako su najčešće posljedica traume poput prometnih nesreća ili sportskih ozljeda, rebro se ponekad može slomiti i bez vidljivog udarca, što se naziva atraumatski prijelom, a može biti uzrokovano jakim kašljem, osteoporozom ili širenjem raka na kosti.
Većina prijeloma rebara ne zahtijeva operaciju i liječi se odmorom, hladnim oblogama i lijekovima protiv bolova. Općenito, oporavak traje barem mjesec dana. Ipak, prijelomi rebara mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući oštećenje unutarnjih organa i pluća. Stoga je važno pravovremeno potražiti liječničku pomoć.
Vrste prijeloma rebara
Liječnik će vaš prijelom klasificirati prema vrsti loma. Najčešći tipovi uključuju:
- Stresni prijelom – mala pukotina u kosti koja nastaje uslijed ponavljanog opterećenja
- Avulzijski prijelom – dio kosti se odvaja zbog naglog ili snažnog istezanja mišića
- Kominutivni prijelom – rebro je slomljeno na više dijelova
- Plivajući prijelom – rebro je odvojeno i slobodno se pomiče prilikom disanja
Prijelomi se također opisuju kao pomaknuti ili ne-pomaknuti. Pomaknuti prijelom znači da su se fragmenti kosti toliko pomaknuli da je nastao razmak te češće zahtijevaju kirurško liječenje, dok ne-pomaknuti prijelomi ostaju gotovo na svom mjestu.
Tko je najviše izložen riziku?
Prijelomi rebara mogu pogoditi svakoga, ali su posebno česti kod:
- Osoba uključenih u prometne nesreće
- Sportaša u kontaktnim sportovima
- Ljudi s osteoporozom ili drugim bolestima kostiju
- Starijih osoba koje su sklonije padovima
Djeca rjeđe lome rebra jer su njihove kosti elastičnije i fleksibilnije od odraslih.
Simptomi prijeloma rebara
Najčešći simptomi uključuju:
- Jaku bol pri disanju, kašljanju ili pokretima prsa i gornjeg dijela tijela
- Osjetljivost na dodir u području rebra
- Modrice ili promjenu boje kože
- U težim slučajevima otežano disanje ili osjećaj nelagode u prsima
Uzroci prijeloma
Prijelomi rebara najčešće nastaju udarcem u prsa, primjerice:
- Prometnim nesrećama
- Padovima s visine
- Sportskim ozljedama
Atraumatski prijelomi mogu biti uzrokovani:
- Rakom koji se proširio na kosti
- Dugotrajnim ili jakim kašljem
- Osteoporozom
Komplikacije prijeloma rebara
Oštećenje unutarnjih organa:
Slomljeno rebro može oštetiti organe koje štiti: srce, pluća, jetru, bubrege i slezenu. Pomaknuti fragmenti kosti mogu ih probušiti, posjeći ili stvoriti modrice.
Problemi s disanjem:
Bol pri disanju može uzrokovati plitko disanje, što povećava rizik od upale pluća. Prijelomi rebara također mogu dovesti do kolapsa pluća (pneumotoraks).
Kako se dijagnosticira?
Liječnik dijagnosticira prijelom fizikalnim pregledom, a u nekim slučajevima se koriste slikovni testovi:
- RTG – potvrđuje prijelom i prikazuje oštećenja kostiju
- MRI – detaljno prikazuje kosti, mišiće, vezivno tkivo i okolne organe
- CT – koristi se ako je potrebna operacija, za preciznu procjenu stanja kostiju i okolnog tkiva
Kako se liječi?
Većina prijeloma liječi se konzervativno:
- Odmor i izbjegavanje teških aktivnosti
- Hladni oblozi 15-20 minuta nekoliko puta dnevno
- Lijekovi protiv bolova, poput ibuprofena ili aspirina
Vježbe disanja i kašlja
Važno je redovito vježbati disanje i namjerno kašljati kako bi se spriječila upala pluća. Pritiskanje jastuka na ozlijeđena rebra može ublažiti bol tijekom vježbi.
Kirurgija
Kirurško liječenje je rijetko i potrebno je samo kod teških prijeloma ili ako kosti ne zacijele pravilno. Postupci uključuju:
- Interna fiksacija – umetanje metalnih ploča, šipki ili žica za stabilizaciju kostiju
- Transplantacija kosti – korištenje koštanog tkiva iz tijela, donatora ili umjetnog materijala za spajanje kosti
Moguće komplikacije kirurškog liječenja:
- Nepravilno spajanje kosti (malunion)
- Nepotpuno spajanje kosti (nonunion)
- Infekcija kosti (osteomijelitis)
Oporavak i prognoza
Većina ljudi se potpuno oporavi unutar mjesec dana. Oporavak može biti sporiji ako su prisutne druge ozljede. Tijekom oporavka važno je ostati aktivan, ali izbjegavati teške fizičke aktivnosti i sportove dok liječnik ne odobri.
Prevencija
Kako smanjiti rizik od prijeloma rebara:
- Uvijek koristiti sigurnosni pojas u automobilu
- Nositi zaštitnu opremu kod sportskih aktivnosti
- Održavati dom i radni prostor sigurnim
- Pratiti prehranu i vježbe za zdravlje kostiju
- Liječiti osteoporozu ako je prisutna
- Koristiti štap ili hodalicu ako postoji rizik od padova
Kada se hitno javiti liječniku?
Hitnu pomoć treba potražiti ako:
- Osjećate jaku bol ili otežano disanje
- Ne možete pomaknuti dio tijela
- Dio tijela izgleda abnormalno ili je pomaknut
- Kroz kožu vidite kost
- Pojavi se oticanje ili modrice
Ako je prijelom posljedica traume, odmah se javite u hitnu pomoć.
(Ordinacija.hr)
