Omiljena dječja poslastica, ali i zadovoljstvo za odrasle, tvrdi bomboni kriju dvostruku opasnost za oralno zdravlje. Osim što potiču nastanak karijesa, njihova struktura može uzrokovati i ozbiljna mehanička oštećenja zuba, koja ponekad zahtijevaju hitnu stomatološku intervenciju.
Za razliku od čokolade ili kolača koji se brzo pojedu, tvrdi bomboni, lizalice i razne pastile “kupaju” naše zube u šećernoj otopini po nekoliko minuta, a ponekad i duže. To stvara savršeno okruženje za bakterije koje prirodno žive u našim ustima. One se hrane šećerom i kao nusprodukt stvaraju kiselinu koja nagriza zubnu caklinu, najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu. Ovaj proces, poznat kao demineralizacija, početak je stvaranja karijesa.
Propadanje cakline
Svaki put kada konzumiramo šećer, pH vrijednost u ustima pada. Kada se spusti ispod kritične razine od 5.5, caklina počinje gubiti minerale i propadati. Zbog dugotrajnog otapanja tvrdog bombona, naši zubi ostaju u tom kiselom i izrazito štetnom stanju mnogo dulje nego kod drugih slatkiša. Slina, koja inače pomaže u neutralizaciji kiselina i prirodnoj zaštiti zuba, jednostavno se ne može boriti protiv tako dugog i koncentriranog napada. Problem je još veći kod osoba koje pate od suhoće usta, jer smanjena količina sline znači i slabiju obranu od štetnog djelovanja šećera i kiselina.
No, kemijska erozija samo je pola priče. Druga, često mnogo brža i dramatičnija opasnost, jest mehaničke prirode. Stomatolozi tvrde bombone često nazivaju “jestivim kamenjem” i to s dobrim razlogom. Pokušaj grizenja ili lomljenja tvrdog bombona zubima može u djeliću sekunde dovesti do ozbiljnih posljedica, poput pucanja zuba, krhanja cakline ili oštećenja postojećih ispuna, krunica i mostova. Čak i ako ne dođe do vidljivog loma, ponavljano grizenje može stvoriti mikroskopske pukotine u caklini koje s vremenom slabe strukturu zuba i čine ga osjetljivim na hladno ili toplo.
Posebno opasnu kategoriju predstavljaju kiseli tvrdi bomboni, koji su postali popularni posljednjih godina. Oni predstavljaju dvostruku prijetnju jer, osim visokog udjela šećera, sadrže i jake kiseline poput limunske ili jabučne kiseline koje im daju prepoznatljiv okus
Posebno opasnu kategoriju predstavljaju kiseli tvrdi bomboni, koji su postali popularni posljednjih godina. Oni predstavljaju dvostruku prijetnju jer, osim visokog udjela šećera, sadrže i jake kiseline poput limunske ili jabučne kiseline koje im daju prepoznatljiv okus. Te kiseline izravno otapaju zubnu caklinu, neovisno o djelovanju bakterija. To znači da zubi trpe dva napada istovremeno, jedan kemijski od dodanih kiselina i drugi biološki od kiselina koje proizvode bakterije hraneći se šećerom. Znanstvene studije su potvrdile da većina kiselih slatkiša ima izrazito nizak pH, ponekad blizu onoga u želučanoj kiselini, što ih čini iznimno erozivnima.
Kako umanjiti štetu?
Stručnjaci se slažu da je najbolja strategija izbjegavanje tvrdih bombona, no ako im ipak ne možete odoljeti, postoji nekoliko načina za smanjenje štete. Prvo i osnovno pravilo jest, ne grizite ih. Pustite da se bombon otopi u ustima kako biste izbjegli rizik od mehaničkih oštećenja. Nakon što pojedete bombon, isperite usta običnom vodom. Voda će pomoći isprati ostatke šećera i neutralizirati kiseline, čime se skraćuje vrijeme štetnog djelovanja na zube. Također, bolje je pojesti bombon odjednom, idealno nakon obroka kada je lučenje sline pojačano, nego ga cuclati povremeno tijekom cijelog dana.
Jedna od najčešćih pogrešaka koju ljudi čine jest pranje zuba četkicom neposredno nakon konzumacije slatkiša, posebice onih kiselih. Kiselina privremeno omekšava zubnu caklinu, čineći je osjetljivom na habanje. Agresivno četkanje u tom trenutku može ukloniti omekšani sloj cakline i nanijeti više štete nego koristi. Zbog toga se preporučuje pričekati barem 30 do 60 minuta prije pranja zuba. U tom periodu slina će imati dovoljno vremena da stabilizira pH vrijednost i započne proces remineralizacije, odnosno vraćanja minerala u caklinu. ( Ordinacija.hr )
