Volonteri su proveli dane u sobi s osobama zaraženim gripom, no niti jedan od njih nije obolio – otkrića otkrivaju što zapravo pogoršava ili sprječava širenje virusa.
Skupina volontera provela je dane zatvorena u maloj hotelskoj sobi s osobama koje su bile aktivno zaražene gripom. Igrali su igre, dijelili predmete i vježbali zajedno u uvjetima osmišljenim da virus lakše prenesu. Ipak, nijedna osoba nije dobila gripu. Neočekivani rezultat dolazi iz dobro osmišljene studije koja je imala jednostavno pitanje: kako se gripa zapravo širi?
Influenca, virus koji uzrokuje gripu, poznata je po širenju putem aerosola (mikroskopskih kapljica) koje zaražena osoba izbacuje kašljanjem, kihanjem ili čak normalnim disanjem. Virus se također može prenijeti s osobe na osobu preko kontaminiranih površina, poput kvaka ili telefona.
Učinkovitost širenja virusa ovisi o nekoliko faktora, uključujući koliko virusa zaražena osoba izlučuje, temperaturu i vlažnost prostorije te udaljenost između ljudi.
Dizajn eksperimenta u stvarnim uvjetima
Kako bi se utvrdilo koji od tih faktora najviše utječu, piše ScienceAlert, istraživači sa Sveučilišta Maryland u SAD-u proveli su eksperiment u stvarnom okruženju koristeći ljude koji su prirodno dobili gripu.
Okupljali su grupe sudionika u hotelskoj sobi, miješajući osobe s aktivnom infekcijom gripe, nazvane donori, s nezaraženim volonterima, nazvanima primaoci. Cilj je bio jednostavan: vidjeti hoće li se gripa proširiti u uvjetima osmišljenim da pogoduju prijenosu.
Unatoč dugotrajnom bliskom kontaktu tijekom nekoliko dana, nijedan primaoc nije se zarazio.
Ovaj pristup razlikovao se od ranijih studija u kojima su zdravi volonteri namjerno zaraženi gripom za potrebe istraživanja. Korištenjem prirodno zaraženih “donora”, istraživači su željeli bolje odraziti kako se gripa širi izvan laboratorija.
Sudionici u kontroliranim uvjetima
Provedene su dvije verzije eksperimenta. U jednoj, jedan donor dijelio je sobu s osam primalaca. U drugoj, četiri donora dijelila su sobu s tri primaoca. Donori su imali 20 do 22 godine, dok su primaoci bili u dobi između 25 i 45 godina.
Soba je održavana na temperaturama i razinama vlažnosti za koje se smatra da pogoduju prijenosu gripe, između 22 °C i 25 °C, s vlažnošću od 20% do 45%. Prije izolacije sudionika, istraživači su zatvorili glavne nekontrolirane protoke zraka – poput prozora, vrata i curenja iz ventilacijskih jedinica – kako bi namjerno stvorili nisku ventilaciju i lošu kvalitetu zraka.
Tijekom tri do sedam dana, sudionici su provodili sate zajedno u ograničenom prostoru. Igrali su karte na bliskoj udaljenosti, sudjelovali u plesnim ili yoga satovima i dijelili predmete poput markera, mikrofona ili tableta.
Istraživači su pratili prijenos mjerenjem razine virusa u izdahnutom zraku, pljuvački i brisovima iz usta donora. Dijeljeni predmeti i zrak u sobi također su testirani na prisutnost virusnih čestica. Sudionici su bilježili simptome poput kašlja, kihanja, glavobolje i drugih uobičajenih znakova gripe.
Zašto prijenos nije uspio?
Više uzoraka od donora potvrdilo je aktivnu infekciju gripom. No nijedan od primalaca nije bio pozitivan na virus. Nekoliko sudionika prijavilo je blage simptome poput glavobolje, ali nije bilo jasnih dokaza o infekciji gripom kod bilo koga od njih.
Istraživači sugeriraju tri glavna razloga zbog kojih prijenos možda nije došao do izražaja: nisko izlučivanje virusa od donora, djelomična imunost primalaca i način cirkulacije zraka u sobi.
Uloga simptoma, imuniteta i zraka
Djeca se često smatraju glavnim pokretačima širenja gripe, no ova studija uključivala je samo odrasle. Odrasli donori u eksperimentu izlučivali su relativno male količine virusa. To može biti zbog sojeva kojima su bili zaraženi, njihove dobi ili činjenice da su pokazivali malo simptoma. Zapaženo je vrlo malo kašljanja i kihanja, što je ograničilo količinu virusa koja je dospjela u zrak.
Primaoci su također mogli biti manje osjetljivi. Svi su prošli kroz mnoge sezone gripe, a neki su primili i cjepivo protiv gripe u prethodnim godinama, uključujući jednog koji je cijepljen u tekućoj sezoni. Ovo prethodno izlaganje moglo im je dati određenu imunost.
Iako su temperatura i vlažnost podešeni da pogoduju prijenosu, visoka razina recirkulacije zraka uzrokovana ventilatorima mogla je narušiti oblake zraka zasićene virusom. Umjesto da ostanu oko donora, ti su se oblici zraka mogli razbiti i razrijediti, smanjujući količinu virusa koju su primaoci udisali.
Što nam studija poručuje?
U kombinaciji, nalazi ukazuju na kašljanje i kihanje kao ključne pokretače širenja gripe, posebno od osoba koje izlučuju velike količine virusa, ponekad nazivanih superširiteljima. Imunitet kod izloženih osoba i kretanje zraka u zatvorenim prostorima također su važni.
Studija ne sugerira da je gripa bezopasna ili teško prenosiva. Svake godine milijuni, pa čak i milijarde slučajeva javljaju se širom svijeta, s jakim dokazima da aerosoli igraju središnju ulogu u prijenosu. Umjesto toga, pokazuje da su okolnosti koje omogućuju širenje gripe složenije od samog dijeljenja sobe sa zaraženom osobom.
Nisu svi isti u izlučivanju virusa, niti su svi jednako osjetljivi. Širenje putem aerosola najvjerojatnije je tijekom kašljanja i kihanja, stoga bi osobe s tim simptomima trebale, gdje je moguće, izolirati se i nositi dobro pristajuću masku kako bi smanjile ispuštanje virusa u zrak. Dobra ventilacija i cirkulacija zraka posebno su važni u malim, slabo ventiliranim prostorima.
Kad postoji sumnja, najsigurnije je pretpostaviti da biste mogli uhvatiti ili prenijeti gripu i slijediti smjernice javnog zdravstva, uključujući cijepljenje i nošenje maski gdje je potrebno.
(Ordinacija.hr)
