Alergije na pelud drveća, posebice hrasta, breze i javora, sve su češće, a mi vam otkrivamo kako ih prepoznati .
Serija kihanja koja ne prestaje, nos koji neprestano curi vodenastim sekretom ili je potpuno začepljen, te oči koje peku, svrbe i suze klasični su vjesnici alergija. Mnogi ove simptome pripisuju prehladi, no ako se ponavljaju svake godine riječ je o alergijskom rinitisu. Ovim reakcijama često se pridružuju i suhi kašalj, grebanje u grlu, ali i manje očiti znakovi poput stalnog umora, razdražljivosti i glavobolje koji mogu narušiti kvalitetu života.
Genetska predispozicija
Krivac za ove tegobe je pelud, sićušni prah koji drveće ispušta u zrak. Imunološki sustav alergične osobe pogrešno identificira bezopasne čestice kao napadača i pokreće obrambenu reakciju, oslobađajući histamin koji uzrokuje simptome. Među najčešćim okidačima u našim krajevima su breza, čija se lagana pelud vjetrom prenosi stotinama kilometara, hrast koji proizvodi goleme količine teže peludi, te javor, često drvo u gradskim sredinama koje također može izazvati snažne reakcije.
Pojava crvenila i otekline nalik ubodu komarca unutar dvadeset minuta potvrđuje alergiju. Alternativa je krvni test kojim se mjeri razina specifičnih IgE antitijela, što je korisno za osobe koje ne mogu obaviti kožno testiranje.
Ako sumnjate na alergiju, nagađanje nije dovoljno. Precizna dijagnoza postavlja se kod alergologa, a najčešća metoda je kožni “prick” test. Tijekom ovog brzog postupka, na kožu podlaktice nanosi se kap alergena i koža se blago ubode. Pojava crvenila i otekline nalik ubodu komarca unutar dvadeset minuta potvrđuje alergiju. Alternativa je krvni test kojim se mjeri razina specifičnih IgE antitijela, što je korisno za osobe koje ne mogu obaviti kožno testiranje.
Jedno od čestih pitanja jest je li alergija opasna za druge i može li se prenijeti. Riječ je o individualnoj reakciji imunološkog sustava. Jedina veza s drugima je genetska predispozicija, što znači da djeca roditelja alergičara imaju veći rizik da i sama razviju neku vrstu alergije.
Kad hrana postane neprijatelj: Opasnost unakrsnih reakcija
Posebno je važno biti svjestan oralnog alergijskog sindroma (OAS), koji se često javlja kod osoba alergičnih na brezu. Njihov imunološki sustav može reagirati na određeno sirovo voće i povrće zbog sličnosti proteina u peludi i hrani. Tako konzumacija svježe jabuke, breskve, trešnje, mrkve ili lješnjaka može izazvati svrbež i peckanje u ustima i grlu. Srećom, simptomi su najčešće blagi i nestaju kuhanjem ili pečenjem hrane, čime se uništavaju sporni proteini.
Za ublažavanje simptoma ključno je smanjiti izloženost peludi. Pratite peludne kalendare, izbjegavajte boravak na otvorenom u ranim jutarnjim satima kada je koncentracija peludi najviša, a prozore doma i automobila držite zatvorenima. Tuširanje i pranje kose nakon povratka kući mogu ukloniti čestice peludi. Kao prva pomoć služe antihistaminici, no za teže simptome liječnik može preporučiti kortikosteroidne sprejeve. Za dugoročno rješenje postoji i imunoterapija, terapija kojom se sustav navikava na alergen.
( Ordinacija.hr )
