Jutarnji porast krvnog tlaka najčešće je normalna pojava, ali kod nekih osoba može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Mnogi ljudi primjećuju da su im vrijednosti krvnog tlaka više ujutro nego tijekom ostatka dana. Takve promjene najčešće su dio normalnog dnevnog ritma organizma, no u određenim situacijama mogu upućivati i na povećan rizik za kardiovaskularne bolesti.
Krvni tlak tijekom dana prirodno oscilira pod utjecajem cirkadijskog ritma, odnosno unutarnjeg biološkog sata. Vrijednosti tlaka, piše Verywell Health, obično su najniže tijekom sna, a rastu nakon buđenja, s vrhuncem nekoliko sati kasnije. Tijekom dana tlak se postupno stabilizira, no izrazito povišene jutarnje vrijednosti ne treba zanemariti.
Kako se krvni tlak mijenja tijekom dana?
Krvni tlak razlikuje se od osobe do osobe i mijenja se ovisno o razini aktivnosti, uzimanju terapije i općem zdravstvenom stanju. Kod većine ljudi krvni tlak značajno pada tijekom noći i raste ujutro. Takve se osobe nazivaju „dipperima“, a ovaj obrazac najčešće se viđa kod mlađih i zdravih osoba.
Postoje i drugačiji obrasci regulacije krvnog tlaka:
- „Non-dipperi“ imaju vrlo male razlike između noćnih i dnevnih vrijednosti krvnog tlaka
- „Reverse dipperi“ imaju viši krvni tlak noću, dok su dnevne vrijednosti niže
Ovakvi obrasci mogu biti povezani s većim kardiovaskularnim rizikom, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Zašto krvni tlak raste ujutro?
Promjene krvnog tlaka tijekom dana u velikoj su mjeri povezane s cirkadijskim ritmom, koji regulira rad živčanog sustava, lučenje hormona i aktivnost krvnih žila. Jutarnji porast tlaka povezan je s aktivacijom simpatičkog živčanog sustava, porastom kortizola i promjenama u radu krvnih žila.
Na jutarnje vrijednosti krvnog tlaka mogu dodatno utjecati brojni zdravstveni i životni čimbenici, uključujući:
- poremećaje spavanja i nesanicu
- smjenski rad
- vrijeme obroka
- izloženost svjetlu i tami
- kronične upalne procese u organizmu
- poremećaje lučenja melatonina
- temperaturu okoliša
- buku
Istraživanja također pokazuju da vrijeme tjelesne aktivnosti može utjecati na krvni tlak. Prema studiji iz 2022. godine, žene koje su vježbale ujutro imale su niže vrijednosti krvnog tlaka u usporedbi s onima koje su vježbale navečer, dok je kod muškaraca povoljniji učinak na tlak zabilježen kod večernjeg vježbanja.
Kako jutarnja hipertenzija utječe na zdravlje?
Visoki krvni tlak predstavlja zdravstveni rizik u bilo koje doba dana, no neka istraživanja pokazuju da povišene jutarnje vrijednosti mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
S druge strane, postoje studije koje upućuju na to da izražen noćni pad krvnog tlaka može biti snažniji pokazatelj kardiovaskularnih problema nego sam jutarnji porast tlaka. Upravo zbog toga važno je sagledati cjelokupan dnevni obrazac krvnog tlaka, a ne samo pojedinačna mjerenja.
Mogući uzroci jutarnje hipertenzije
Iako je umjeren jutarnji porast krvnog tlaka normalan, trajno povišene vrijednosti zahtijevaju pažnju. Na njih mogu utjecati i čimbenici koji nisu povezani s prirodnim ritmom organizma.
Određeni lijekovi i tvari mogu uzrokovati porast krvnog tlaka, osobito u jutarnjim satima, uključujući:
- alkohol
- antidepresive
- antipsihotike
- hormonsku kontracepciju
- kofein
- kortikosteroide
- dekongestive
- nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID), poput ibuprofena
Ako primijetite povišene jutarnje vrijednosti krvnog tlaka nakon uzimanja određenih lijekova ili tvari, važno je o tome razgovarati s liječnikom. Također, vrijeme uzimanja terapije za krvni tlak može imati značajan utjecaj na jutarnje vrijednosti, zbog čega se savjetuje individualni dogovor s liječnikom.
Uloga životnog stila
Navike i dnevni ritam značajno utječu na jutarnji krvni tlak. Kasni odlasci na spavanje, večernja konzumacija alkohola ili droga, loša kvaliteta sna i noćna aktivnost mogu pridonijeti jutarnjoj hipertenziji.
Osobama s povišenim jutarnjim tlakom preporučuje se osigurati dovoljno sna, održavati redoviti ritam spavanja te ograničiti unos alkohola i stimulansa.
Medicinska stanja povezana s jutarnjom hipertenzijom
Osim kronične hipertenzije, određena zdravstvena stanja mogu povećati rizik od povišenog jutarnjeg krvnog tlaka. Među njima se posebno ističe apneja u snu, koja može dovesti do nepravilne regulacije tlaka čak i kod osoba koje ne uzimaju terapiju. Također, bolesti koje zahtijevaju uzimanje lijekova s nuspojavom povišenja tlaka mogu dodatno utjecati na jutarnje vrijednosti.
Tko je u povećanom riziku?
Viši jutarnji krvni tlak često se bilježi i kod mladih, inače zdravih osoba. Međutim, izražena jutarnja hipertenzija povezuje se s ozbiljnijim zdravstvenim komplikacijama, osobito kod starijih osoba i onih s postojećim kroničnim bolestima.
Ako primijetite da se jutarnje vrijednosti krvnog tlaka s godinama povećavaju ili se javljaju uz druge zdravstvene tegobe, preporučuje se razgovor s liječnikom radi pravovremene prevencije kardiovaskularnih incidenata.
Koji simptomi mogu upućivati na visoki krvni tlak?
Hipertenzija se često naziva „tihim ubojicom“ jer se može razvijati bez jasnih simptoma. Kada se simptomi ipak pojave, najčešće uključuju:
- bol u prsima
- vrtoglavicu
- glavobolju
- otežano disanje
- smetnje vida
U većini slučajeva simptomi se javljaju tek kod vrlo visokih vrijednosti krvnog tlaka. Vrijednosti od 180/120 mmHg ili više smatraju se hipertenzivnom krizom i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć zbog rizika od srčanog ili moždanog udara.
Kako se dijagnosticira jutarnja hipertenzija?
Mnogi ljudi ne mjere krvni tlak kod kuće i nisu svjesni da imaju povišene vrijednosti. Dijagnoza se najčešće postavlja tijekom redovitih liječničkih pregleda, ako su povišene vrijednosti zabilježene na više mjerenja.
Ako postoji sumnja na značajne dnevne oscilacije krvnog tlaka, liječnik može preporučiti redovito kućno mjerenje ili uključivanje u program daljinskog praćenja zdravlja, gdje se rezultati mjerenja prate i analiziraju od strane zdravstvenog tima.
Mogućnosti liječenja
Liječenje povišenog krvnog tlaka temelji se na kombinaciji promjena životnog stila i farmakološke terapije. U blažim slučajevima prvo se preporučuju promjene prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti i regulacija sna.
Ako su vrijednosti već značajno povišene ili uzrokuju dodatne zdravstvene probleme, liječnik može propisati lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Terapija je najučinkovitija kada se provodi uz zdrave životne navike.
Kako smanjiti rizik od jutarnje hipertenzije?
Budući da su vrijednosti krvnog tlaka često najviše ujutro, osobama koje ga prate savjetuje se mjerenje i ujutro i navečer radi usporedbe.
Iako ne možemo izravno utjecati na biološki sat organizma, opće mjere za očuvanje zdravlja srca – uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i kontrola stresa – mogu značajno pomoći u održavanju krvnog tlaka u zdravim granicama.
(Ordinacija.hr)
