Nakon što otpadne pupčani batrljak, kod nekih se beba pojavi crvenkasta izraslina poznata kao granulom. Iako izgleda zabrinjavajuće, rješenje je uglavnom brzo, jednostavno i bezbolno, a najčešće uključuje postupak lapizacije.
Dolazak bebe u obitelj ispunjen je radošću, no često ga prate i brojne brige, osobito kod novih roditelja. Jedna od situacija koja može izazvati nemir jest izgled pupka nakon što otpadne osušeni batrljak. Umjesto uredne i suhe ranice, ponekad se u dnu pupka pojavi mala, vlažna i crvenkasta izraslina koja podsjeća na zrno graška ili sićušnu “gljivu”. Riječ je o granulomu pupka, benignoj pojavi koja nastaje zbog bujanja tkiva tijekom procesa zacjeljivanja. Ovo tkivo, poznato kao granulacijsko tkivo, može lučiti prozirnu ili žućkastu tekućinu, a ponekad se na peleni mogu primijetiti i sitni tragovi krvi. Iako na prvu može djelovati alarmantno, važno je znati da je ovo stanje relativno često i u pravilu bezopasno.
Nužna je medicinska skrb
Granulom pupka javlja se kod otprilike jedne od 500 beba, a točan razlog njegova nastanka nije posve jasan. Smatra se da do njega dolazi zbog blage upalne reakcije ili nepotpune epitelizacije, odnosno nepotpunog zarastanja pupčane rane nakon što se pupkovina odvoji. Iako se manji granulomi ponekad mogu povući sami od sebe, većina zahtijeva liječničku intervenciju. Naime, ako se ne tretira, granulom može nastaviti rasti i postati podložan infekciji. Budući da je pupčana regija izravno povezana s unutrašnjošću trbušne šupljine, svaka infekcija na tom području smatra se potencijalno opasnom i zahtijeva hitnu medicinsku skrb.
Ako je izraslina postojana i ne pokazuje znakove povlačenja, najizgledniji je scenarij upućivanje na jednostavan ambulantni zahvat poznat kao lapizacija. Riječ je o standardnoj i najčešćoj metodi rješavanja ovog problema
Problem najčešće prvi uoče roditelji ili patronažna sestra tijekom redovitih kućnih posjeta. Nakon pregleda, pedijatar će potvrditi dijagnozu i, ovisno o veličini i stanju granuloma, preporučiti daljnje korake. Ako je izraslina postojana i ne pokazuje znakove povlačenja, najizgledniji je scenarij upućivanje na jednostavan ambulantni zahvat poznat kao lapizacija. Riječ je o standardnoj i najčešćoj metodi rješavanja ovog problema, koja se obavlja u liječničkoj ordinaciji i ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu djeteta. Cilj postupka je ukloniti višak tkiva i omogućiti pupčanoj rani da konačno i pravilno zacijeli.
Djelovanje srebro-nitrata temelji se na kemijskoj kauterizaciji, odnosno “spaljivanju” suvišnog tkiva, čime se ono isušuje i potiče njegovo smanjivanje i nestajanje.
Sama lapizacija izuzetno je brz postupak koji traje svega nekoliko sekundi. Liječnik koristi poseban štapić na čijem se vrhu nalazi srebro-nitrat, kemijska tvar poznata pod nazivom “lapis”. Tim štapićem nježno dodiruje isključivo površinu granuloma. Djelovanje srebro-nitrata temelji se na kemijskoj kauterizaciji, odnosno “spaljivanju” suvišnog tkiva, čime se ono isušuje i potiče njegovo smanjivanje i nestajanje. Često jedan tretman nije dovoljan pa je postupak potrebno ponoviti nekoliko puta, obično u razmacima od nekoliko dana, sve dok se granulom u potpunosti ne povuče. U nekim slučajevima može biti potrebno tri do šest posjeta kako bi pupak u potpunosti zacijelio.
Je li postupak bolan i što slijedi nakon tretmana?
Jedno od ključnih pitanja koje muči roditelje jest je li lapizacija bolna za njihovu bebu. Odgovor je ohrabrujući: postupak je potpuno bezbolan. Naime, granulacijsko tkivo od kojeg se granulom sastoji ne sadrži živčane završetke, stoga dijete tijekom tretmana ne osjeća nikakvu bol. Jedini oprez nužan je kako bi se zaštitila okolna zdrava koža. Liječnik mora paziti da štapićem srebro-nitrata ne dotakne kožu oko pupka jer bi to moglo izazvati blagu kemijsku opeklinu ili ostaviti tamne mrlje koje s vremenom izblijede. Ponekad se radi zaštite okolno područje prije postupka namaže vazelinom.
Normalna je pojava da granulom nakon tretmana potamni i postane siv ili crn, što je zapravo dobar znak koji pokazuje da srebro-nitrat djeluje i da se tkivo isušuje. Roditeljima se savjetuje da vrh pelene saviju prema dolje kako bi pupak bio izložen zraku i kako bi se spriječilo trenje.
Nakon lapizacije, ključna je pravilna njega kod kuće, a glavno je pravilo održavati pupak čistim i suhim. Normalna je pojava da granulom nakon tretmana potamni i postane siv ili crn, što je zapravo dobar znak koji pokazuje da srebro-nitrat djeluje i da se tkivo isušuje. Roditeljima se savjetuje da vrh pelene saviju prema dolje kako bi pupak bio izložen zraku i kako bi se spriječilo trenje. Dok područje ne zacijeli, preporučuje se izbjegavanje kupanja bebe u kadici i prakticiranje brisanja spužvicom. Liječniku se treba javiti ako se pojave znakovi infekcije, poput izraženog crvenila i otekline kože oko pupka, gnojnog iscjetka neugodnog mirisa ili povišene tjelesne temperature kod djeteta. U rijetkim slučajevima, kod većih granuloma koji imaju jasno definiranu “peteljku”, liječnik se može odlučiti za alternativnu metodu podvezivanja kirurškim koncem, čime se prekida dotok krvi u izraslinu koja se potom osuši i sama otpadne. ( Ordinacija.hr )
